Blagodeti sirovih namirnica

Donedavno su se za ishranu presnim namirnicama interesovale isključivo osobe oboljele od teških bolesti. Međutim, danas se sve veći broj ljudi u svijetu, a i kod nas, okreće upravo ovakvom jelovniku sa ciljem da sačuvaju zdravlje.

Holivudski trend, ali i porast broja oboljelih od raka i autoimunih bolesti, sigurno su doprineli povećanom interesovanju za ovaj režim ishrane, koji se zasniva na konzumiranju voća, povrća, žitarica, klica, jezgrastih plodova, mahunarki, sjemenki, algi, suhog voća – u svježem, termički neobrađenom obliku.

Kuhanjem hrane uništavaju se dragocijeni enzimi koji pokreću mnoge procese u organizmu. Ishrana sirovim namirnicama zasniva se na teoriji da se termičkom obradom na temperaturi iznad 50 stepeni Celzijusa uništavaju dragocijeni enzimi, koji su neohodni za pravilno funkcionisanje organizma.

Čovjekova ishrana treba da bude bazirana na 80% bazne i 20% kisele hrane, čime se postiže odgovarajuća pH ravnoteža. U bazne namirnice spadaju sve vrste voća, osim brusnice i borovnice, svježe povrće, proso, kinoa, bademi, klice, žumanjci, čajevi, med, maslinovo ulje, suho grožđe, biljni začini…

Termičkom obradom uništavaju se enzimi iz namirnica, pa je organizam prinuđen da ih sam luči, što izaziva opšti poremećaj u tijelu i stvara preduslove za razvoj mnogih bolesti.

Konzumiranjem presne hrane čovjek snabdeva svoj organizam hlorofilom, koji ima hemijsku strukturu sličnu crvenim krvnim zrncima i prenosilac je kiseonika. Kuhanjem biljne hrane nastaje dramatičan gubitak dragocijenog hlorofila. Dakle, namirnica koju jedemo može da nam pruži ili oduzme kiseonik.

Osim što se termičkom obradom uništavaju enzimi, kuvhana hrana ostaje lišena i vitamina C koji je vrlo osjetljiv na toplotu. Proteini s kuhanjem također gube veliki dio svoje vrednosti. Organizam je u stanju da ih kao takve svari samo u površinskom sloju, a ostalo biva izbačeno iz organizma kao otpadna materija.

Kuhanjem se također gubi i velika količina minerala: gvožđe, kalcijum, jod i magnezijum jednostavno “isparavaju” iz lonca. Najveći problem nastaje prilikom zagrijavanja masti i ulja, koja su oštećena već prilikom industrijske obrade i na visokim temperaturama postaju kancerogena i podstiču razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Činjenica je da zdravlje i vitalnost u najvećoj mjeri zavise od toga šta jedemo. Prelaskom na ovakav način ishrane očekuju se revolucionarne promjene zdravstvenog stanja, osjećanja i izgleda: povećanje životne energije, bolje raspoloženje, bolja koncentracija, izoštravanje čula, smanjenje tjelesne težine i otklanjanje celulita, optimalan krvni pritisak, normalizacija nivoa holesterola u krvi, redovna stolica, čistija koža, izliječenje migrena, poboljšanje stanja kičme i zglobova i još mnogo toga, uključujući i manje posuđa za pranje, uštedu vremena, struje i novca.

Autor: Life Content