Food trend: Jesu li klice stvarno zdravije ili je to samo mit?

Proklijale namirnice još su jedan trend u zdravoj ishrani, ali pitanje je zaslužuju li zapravo dobru reputaciju

Svi težimo zdravoj ishrani (barem teoretski), ali teško je raspoznati besmislene trendove poput izbjegavanja glutena (osim u slučaju osoba koje boluju od celijakije) i nečeg što je zaista
korisno za zdravlje.

Svaka klica je sjemenka

Sve sjemenke mogu da proklijaju, ali šta to znači za našu ishranu?

Unutar sjemenke nalaze se sve supstance koje su budućoj biljci potrebne za rast čim su svi uslovi poput temperature i vlage za to ispunjeni. Proklijale namirnice su upravo to – mlade biljke. Kako bi se spriječio dalji rast, klice se uglavnom suše ili pasiraju. Postoje klice badema od kojih se, na primjer, pravi kruh. Od nekih se klica prave tortilje. Klice se mogu usitniti u prah koji se ponekad dodaje zobenoj kaši. Postoji cijeli niz prerađenih proizvoda od klica.

Hranjivost

Klice su navodno hranjivije od sjemenki jer klijanje pretvara unaprijed pripremljene hemijske spojeve u enzime koji olakšavaju pristup hranjivim tvarima neophodnim za rast biljke. Ljudskom organizmu je zato olakšan pristup tim hranjivim tvarima pa bi klice zbog toga trebale biti lakše probavljive.

Dosadašnja istraživanja

Klice zapravo tek počinju da se istražuju, ali dosadašnja istraživanja ukazuju na to da imaju pozitivne efekte na varenje. Teško je procijeniti koliko su zapravo važne razlike između sjemenke i klica kad je korist jednih neznatno veća od drugih.

Neka istraživanja objavljena u časopisu Plant Foods for Human Nutrition ukazuju na to da na primjer smeđa riža ima između šest i 13 posto više vlakana nakon što proklije.

Problemi klica

Klice mogu biti problematične ako ih kod kuće sami pokušavate napraviti. Idealni uslovi klijanja su i uslovi za razmnožavanje bakterija poput salmonele i listerije. Zato je važno da svoje kućne čarolije na kraju dobro skuhate.

IZVOR: T-PORTAL.HR