Categories Savjeti stručnjaka

Lijek i voće – loša kombinacija

Postoje lijekovi na koje hrana uopšte ne utiče, ali su mogući i veoma ozbiljni „incidenti“ zbog neodgovarajuće kombinacije lijekova i hrane. Faktori koji na to utiču su sastav, doza i osobine lijeka, razmak između obroka, sastav hrane, kao i individualne karakteristike pacijenta. U najvećem riziku od neželjene interakcije su starije osobe, djeca i adolescenti, pothranjeni, hronični bolesnici, alkoholičari i pušači.

Lijek i hrana međusobno reaguju tako što hrana može da utiče na resorpciju lijeka ili na njegovo dejstvo, a lijek može da utiče na apsorpciju ili iskorišćavanje sastojaka hrane ili na apetit. Količina unete hrane ima manji efekt na lijek od njenog sastava i ritma uzimanja.

Velika količina ugljenih hidrata smanjuje kiselost u želucu i povećava količinu tečnosti u želucu i crijevima, te se menja biološka raspoloživost lijeka.

Masni obroci usporavaju pražnjenje želuca i pojačavaju lučenje žučnih i pankreasnih sokova. Poslije ovakvih obroka povećano je rastvaranje nekih lijekova u crijevima i ubrzano njihovo djelovanje. Obroci bogati mastima povećavaju nivo teofilina u organizmu. Izuzeci uvijek postoje, tako da hrana bogata mastima ubrzava resorpciju nekih lijekova, pa se preporučuje da se isti uzimaju u vrijeme obroka.

Sok od narandže ne treba uzimati sa antibioticima jer kiselost soka smanjuje aktivnost antibiotika, kao ni sa lijekovima protiv kiseline u želucu koji sadrže aluminijum. Kisele namirnice (kava, citrusno voće, sirće, voćni sokovi, paradajz) treba izbjegavati i ukoliko se uzimaju eritromicin ili penicilin.

Jagode i maline sadrže oksalnu kiselinu koja ometa apsorpciju gvožđa i kalcijuma u crijevima. Maline sadrže prirodni salicilat koji može izazvati alergijske reakcije kod osoba koje su osjetljive na aspirin. Pečeno meso (roštilj) može da smanji djelovanje lijekova protiv astme koji sadrže teofilin.

Izvor: novosti.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *