Nervni slom: Kako ga prepoznati, koji su okidači i šta preduzeti

Izraz “nervni slom” ljudi ponekad koriste za opis stresne situacije u kojoj privremeno ne mogu normalno funkcionisati u svakodnevnom životu. Uobičajeno je da se događa kada životne situacije postanu fizički i emocionalno zahtjevne.

Pojam se u prošlosti često koristio za pokrivanje raznih mentalnih poremećaja, ali danas ga više ne koriste stručnjaci za mentalno zdravlje.

Slom živaca nije medicinski pojam, niti označava specifičnu mentalnu bolest. Ali to ne znači da je to normalan ili zdrav odgovor na stres. Ono što neki nazivaju nervnim slomom može ukazivati ​​na temeljni problem mentalnog zdravlja kojem je potrebna pažnja, poput depresije ili anksioznosti ili akutnog stresa.

Simptomi nervnog sloma

Znakovi takozvanog nervnog sloma razlikuju se od osobe do osobe i zavise od uzroka. Upravo ono što predstavlja nervni slom takođe varira od jedne kulture do druge. Generalno se podrazumijeva da osoba više nije u stanju normalno funkcionisati. Na primjer, nije u stanju ići na posao nekoliko dana ili neki duži period, izbjegava društvo i zakazane dogovore, ima teškoće s ishranom, spavanjem ili održavanjem lične higijene.

Niz drugih neobičnih ili disfunkcionalnih ponašanja mogu se smatrati znakovima i simptomima nervnog sloma, među kojima su:

• simptomi slični kao kod depresije, suicidalne misli i sklonost samopovređivanju
• tjeskoba praćena visokim krvnim pritiskom, mišićnom napetošću, vrtoglavicom, problemima sa stomakom, drhtanje ruku
• nesanica
• halucinacije
• ekstremne promijene raspoloženja ili neobjašnjivi ispad
• panični napad, praćen boli u prsima, odmakom od stvarnosti i samog sebe, pretjeranim strahom i teškoćama s disanjem
• paronoja koja uključuje misli da osobu netko prati ili nadzire
• prisjećanje na traumatični događaj, zbog kojeg osoba možda ima nedijagnosticirani posttraumatski stres.

Uzroci nervnog sloma

Stres je najčešći uzrok nervnog sloma, a taj stres može biti uzrokovan vanjskim uticajima kao što su:

• dugotrajna izloženost stresu na poslu
• nedavni traumatični događaj, poput smrti u porodici
• ozbiljni financsijski problemi poput oduzimanja imovine ili bankrota
• velika životna promjena, poput razvoda
• problemi sa spavanjem i nemogućnost opuštanja
• hronična medicinska stanja.

Kada posjetiti ljekara

Nije neobično ako se osoba ponekad osjeća bespomoćno, ali kada nije u stanju izvršavati svakodnevne zadatke to može biti znak da je mentalno stanje narušeno. Čim se primijete znakovi da je mentalno stanje narušeno treba se obrati ljekaru koji može pomoći kod fizičkih simptoma i dati uputnicu za psihologa ili psihijatra. Njegovatelji bi takođe trebalo da kontaktiraju ljekara što je prije moguće ako su zabrinuti zbog ponašanja ili mentalnog stanja voljene osobe.

Savjeti za samopomoć

Promjena navika može pomoći u sprečavanju nervnog sloma ili smanjiti njihovu učestalost i intenzitet.

Pomaže:

• redovno vježbanje najmanje tri puta sedmično, ako je to neprihvatljivo isti učinak imaće i svakodnevna polusatna šetnja
• odlazak terapeutu ili učestvovanje u savjetovalištima za upravljanje stresom
• izbjegavanje droga, alkohola, kofeina i drugih supstanci koje stvaraju stres u tijelu
• redovno spavanje, najmanje šest sati u noći
• uključiti tehnike opuštanja u svoju svakodnevnu rutinu
• bolje se organizovati i u taj plan uvesti i vrijeme za odmor

Izvori: Mayo Clinic, Healthline, miss7zdrava.24sata.hr Foto: Guliver/Getty Images