Trening i pravilna ishrana su dva stuba zdravog života. Koji je treći?

Većina nas zna da, da bismo bili zdravi, treba pravilno da se hranimo i da vježbamo. Ipak, te dvije stvari možda nisu dovoljne, smatra novinar i antropolog Scott Carney.

U svojoj najnovijoj knjizi What Doesn't Kill Us: How Freezing Water, Extreme Altitude, and Environmental Conditioning Will Renew Our Lost Evolutionary Strength, Carney iznosi svoju teoriju o tome da je našim tijelima neophodan spoljašnji stres u vidu izlaganja niskim i visokim temperaturama, ako želimo da ostvarimo njegov pun potencijal.

Carney navodi da naši preci nisu imali klimatizaciju, niti grijanje, koji su ih štitili od surovih vremenskih uslova, i navodi da možda sebi činimo “medvjeđu uslugu” time što se štitimo modernom tehnologijom.

“Čovjek je stvoren za kretanje i trčanje. Sedentaran način života dovodi do razvoja srčanih bolesti, kancera, dijabetesa – mnogih bolesti koje su čest uzrok smrti u modernom svijetu”, kaže antropolog.

Naša tijela “cvjetaju” kada u njih unesemo zdrave namirnice, ali ih uništava prerađena hrana za kojom posežemo u potrazi za visokim kalorijskim sadržajem.

“Kada je riječ o anatomiji, moderni ljudi žive na Zemlji već skoro 200.000 godina. To znači da vaš kolega, koji po cijeli dan sjedi za stolom, pod vještačkim svjetlom, ima u suštini istu građu kao pećinski ljudi koji su lovili antilope”, kaže Carney.

“Da bi stigli do ove tačke, ljudi su morali da savladaju ogroman niz prepreka. Borili smo se protiv predatora, smrzavali u mećavama, tražili sklonište od kiše, lovili i sakupljali svoju hranu, i nastavljali da dišemo uprkos vrućini koja nas je gušila. Sve donedavno, nije bilo nijednog trenutka kada je komfor mogao da se uzme ‘zdravo za gotovo’ – uvijek je bilo ravnoteže između truda i uživanja u onome što smo zaslužili. Sve to vrijeme, čovjek je opstajao bez tehnologije i morao da bude jak da opstane”, dodao je.

Uprkos tome što moderan život donosi dosta udobnosti i uživanja, Carney smatra da to možda nije dobro za nas.

“Bez izazova sa kojim treba da se suočimo, ili prijetnje od koje treba da se sklonimo, ostaćemo bez važne stimulacije. Uzmimo za primjer anksioznost, koja je danas jedan od najrasprostranjenijih psihičkih problema. Pojedini istraživači smatraju da je riječ o evolutivnoj adaptaciji koja se otrgla kontroli. Anksioznost je možda dio našeg odgovora ‘bori se ili bježi’ (eng. fight or flight), koji nas drži u budnom stanju u opasnim situacijama. Pošto nema stvarne opasnosti, poput predatora i drugih prirodnih prijetnji, ovo stanje možda nas savladava tokom javnog nastupa ili obraćanja drugim ljudima”, kaže.

Carney u svojoj knjizi, u saradnji sa holandskim fitness stručnjakom Wimom Hofom, iznosi ideju da bi uvođenje izazova u našem okruženju moglo da poboljša naše živote i naše zdravlje. 

Hof, poznat po nadimku “Ledeni čovjek”, zastupa metodu fizičke transformacije koja kombinuje izlaganje ekstremnim spoljašnjim uslovima (pretežno niskim temperaturama), sa posebnom tehnikom svjesnog disanja kojom pokušava da uspostavi veću kontrolu nad urođenim neželjenim fizičkim reakcijama. Hof tvrdi da na taj način ne samo da se jača tijelo, već se ljudi brže oporavljaju od bolesti i povreda. 

Uprkos tome što je nekoliko nezavisnih studija potvrdilo njegove navode, naučnici još nisu sigurni da li je riječ samo o placebo efektu. 

Takođe bi trebalo napomenuti da ono što nije naškodilo Hofu – plivanje u ledenoj vodi – jeste usmrtilo nekoliko ljudi koji su pristupili treningu bez prethodne konsultacije sa ljekarom, i dobre fizičke pripreme za takav tjelesni stres. 

Carney zato u svojoj knjizi izričito napominje da bi čitaoci trebalo dobro da budu svesni potencijalnih negativnih posljedica, odnosno opasnosti koje nosi Hofov ekstremni trening.

Foto: Thinkstock Izvor: b92.net