Bombarduju nas oprečnim savjetima: Gdje se krije prava istina o ne/zdravoj hrani?

Bombarduju nas oprečnim savjetima: Gdje se krije prava istina o ne/zdravoj hrani?

SHARE

Nakon bezbrojnih upozorenja, često se pitamo postoji li uopšte zdrava namirnica ili je sve što unosimo u tijelo strašno štetno?! Je li baš svaki mali grešni užitak u alkoholu, čokoladi i slanim grickalicama poguban za naše zdravlje?! Srećom, brojna istraživanja donijela su neka nova saznanja koja nam ipak mogu barem malo olakšati život i izbor namirnica koje unosimo u organizam…

Foto: Guliver/Thinkstock

Kafa: Šolja zdravlja ili bolesti?!

Tokom godina napisano je hiljade tekstova koji govore o štetnosti konzumiranja kafe. Vjerovanje kako je kafa izuzetno štetna za naše zdravlje zadržalo se sve dok se time nisu ozbiljnije pozabavili naučnici sa Harvarda. Posljednjih su 20 godina proveli nekoliko istraživanja u kojima je učestvovalo više od 120.000 ispitanika te dobili prilično neočekivane rezultate. Naime, redovno i umjereno konzumiranje kafe nije povezano s povećanom smrtnošću, a oni ispitanici koji su povećali unos kafe tokom godina rjeđe su (za oko 11%) obolijevali od dijabetesa tipa 2. No prije nego što krenete nalivati u sebe litre i litre kafe, malo upozorenje voditeljice istraživanja doktorice Shilpe Bhupathiraju: “Naviku ispijanja kafe i rezultate istraživanja ne možemo posmatrati izolovano od ostatka života i stanja našeg organizma. Kako bi vam dvije do pet šolja kafe dnevno donijele koristi, a ne štetu morate imati normalnu tjelesnu težinu, dobru ishranu i, generalno, zdrav stil života!”

Istraživanje je donijelo i nova saznanja zašto neki pate od nuspojava kofeina, a neki ne. Naime, količina kafe koju smijemo popiti dnevno, a da pri tome nemamo različite negativne efekte, kao što su naglo, ali privremeno povećanje krvnog pritiska te nesanica, zavisi i od procesa u našem tijelu, odnosno koliko imamo enzima CYP1A2 u jetri. Enzim CYP1A2 određuje brzinu kojom će se kofein procesuirati, odnosno “iščistiti” iz organizma.

Jaja: Šta se zapravo krije ispod ljuske?!

Prije nekoliko godina nutricionisti su nas uvjeravali kako nije dobro jesti previše jaja, maksimalno dva do tri sedmično, jer sadrže previše holesterola koji je štetan za naše tijelo. Dugo se vjerovalo kako je uzrok povišenog holesterola u krvi hrana s visokim udjelom holesterola.

Međutim, prava je istina kako višak holesterola u krvi zapravo proizvodi naša jetra, a što je posljedica prevelikog unosa zasićenih masnih kiselina u organizam. U istraživanju, koje je objavljeno u British Medical Journalu 2013, zaključeno je da “povećana konzumacija jaja nije povezana s povećanjem rizika od srčanih oboljenja ili srčanog udara”.

Sve dok jaja ne pržite u masnoći, odnosno ako ih jedete kuhana ili poširana, izvrstan su izvor proteina, bogata su vitaminima i mineralima, zapravo savršen, mali i jednostavan obrok!

Čokolada: Dobre i loše vijesti za čokoljupce!

Postoji li netko ko ne voli čokoladu?! Bez obzira na to što je većina ljudi obožava, svi je smatraju grešnim užitkom. Da li je zaista toliko štetna? Kako svi dobro znamo, čokolada sadrži kakao koji je izvrstan izvor željeza, magnezijuma, cinka i mangana. Problem u čokoladi su zapravo dodati šećeri i masnoće. Ipak, čokoljupci ne moraju da padnu u potpuni očaj. U časopisu Heart 2015. objavljena je studija u kojoj je učestvovalo 21.000 muškaraca i žena tokom 11 godina. Otkriveno je kako su svi oni koji su jeli do 99 grama čokolade dnevno rjeđe obolijevali od srčanih bolesti. Ipak, ima jedan mali problem: uočeno je kako su svi oni koji su jeli više čokolade bili i puno aktivniji te se aktivnije bavili sportom.

So: Zrnca koja znače život i smrt

Svima je dobro poznato kako je prevelik unos soli izuzetno štetan za organizam. Međutim, ono što i nije tako poznato jeste to da premali unos soli može da bude jednako loš. So nam je potrebna za mišićnu i nervnu aktivnost, a ako je kojim slučajem uopšte ne unosimo u tijelo, možemo dobiti snažne grčeve, različite neurološke simptome, a potpuni izostanak soli može dovesti i do smrtnog ishoda. Ali, bez brige, smrt od nedostatka soli teško da će se ikome od nas dogoditi jer uglavnom unosimo previše soli.

Prevelik unos soli povezuje se s povišenim krvnim pritiskom, a povećava i rizik od srčanih oboljenja i srčanog udara. Preporučena doza za odrasle osobe je šest grama dnevno, ali većina unosi više od osam grama.

Izračunati koliko zapravo soli unosimo prilično je komplikovan zadatak jer se so krije u puno namirnica. Oko 75% soli koje unosimo krije se u kruhu, keksima, kolačima, pecivu… U svakom slučaju, s unosom soli moramo biti oprezni!

Alkohol: Koliko je previše?!

Gotovo je nemoguće otvoriti neki magazin, a da u njemu ne pronađete raspravu ili tekst o tome kako je alkohol štetan za naše zdravlje ili, potpuno suprotno, kako apsolutno nema nikakve negativne efekte na tijelo. Šta je onda istina?! Dobre vijesti stižu za sve one koji se katkad vole opustiti uz manju čašicu omiljenog alkoholnog pića.

Prema istraživanju koje je objavljeno u European Heart Journalu, a u kojem je učestvovalo više od 14.000 ispitanika u dobi od 45 ili više godina, tokom 24 godine, otkriveni su zanimljivi pozitivni učinci alkohola. Kod muškaraca i žena koji piju oko 12 jedinica alkohola sedmično (što odgovora mjeri od šest čaša vina) puno rjeđe obolijevaju od srčanih bolesti nego oni koji nikada ne piju. Svi ispitanici koji su umrli tokom istraživanja, i to u ranijoj dobi, uglavnom su bili ozbiljniji konzumenti alkohola: žene su pile više od 14 jedinica alkohola sedmično, a muškarci više od 21 jedinicu. Umjerenost je definitivno ključ uspjeha kada je alkohol u pitanju!

IZVOR: JUTARNJI.HR/LIFE/ZDRAVLJE

NEMA KOMENTARA

Ostavi komentar