Smijehom do zdravlja!

Dokazano je da smijeh zbližava ljude, otklanja stres i ublažava bolesti, pa se zbog toga i primjenjuje u pojedinim terapijama. Zarazan, zdrav smijeh u društvu prijatelja pomoći će nam da se oslobodimo bola zahvaljujući hemijskim supstancama nalik opijatima, koje nam u tom trenutku preplavljuju mozak.

Stručnjaci tvrde da je 15 minuta smijeha dovoljno da se prag bola podigne za 10 odsto. Zaštita od bola koju pruža smijeh, po svemu sudeći, dolazi od endorfina, kompleksne hemijske supstance (neurotransmitera) koja pomaže u prenošenju nervnih impulsa među nervnim ćelijama, ali i ublažava djelovanje fizičkog bola i stresa. Endorfin se luči i prilikom drugih fizičkih napora, kao što su joga, plivanje, trčanje…

Naučnici vjeruju da se za vrijeme smijeha ovaj hormon luči nehotičnim, repetitivnim mišićnim spazmom kada samo izbacujemo vazduh bez udisanja.

Ova disajna vježba je veoma iscrpljujuća, pa samim tim dolazi do lučenja endorfina. Prema jednoj teoriji, smijeh pomaže transmisiju signala privrženosti, učvršćujući time vezu među ljudima. Prema drugoj teoriji, smijeh u grupi podstiče društvenu saradnju i kolektivni identitet, pa stoga predstavlja evolucionu alatku koja čovjeku pomaže u preživljavanju.

Smijeh otklanja stres i umor

Komikoterapija je način liječenja koji primenjuje smijeh i prijatne emocije kao jedan vid lijeka. Pokazalo se da smijeh zbližava ljude, ali i da se bori protiv stresa i drugih bolesti. Takođe, otklanja osjećaj zamora. Prilikom smijanja aktiviraju se mišići lica, grla i grudnog koša. A kada je smijeh grohotan, uključuju se gotovo svi mišići koji se nalaze u ljudskom tijelu. Naučnici su shvatili da, ako se u toku jednog dana nasmijete stotinak puta, postići ćete isti efekat kao da ste se bavili nekim sportom oko 15 minuta.

Dok se smijemo, snižava nam se krvni pritisak, povećava protok krvi kroz organizam i snabdijevanje krvi kiseonikom, a smanjuju se lučenje hormona stresa i osjećaj bola, čime se raspoloženje dosta poboljšava. Takođe, poznato je da raspoloženje ostaje dobro oko 45 minuta nakon što prestanemo sa smijehom.

Kako do sreće i zadovoljstva

Osim što je smijeh kompleksna psihološka manifestacija o čijem se nastajanju malo zna, smijeh je specifičan i po svojoj socijalnoj osnovi. On je društvena pojava specifična za čovjeka u interakciji sa drugim čovjekom. To znamo jer se zaista rijetko sami smijemo.

Prvi osmijeh primijetićemo kod bebe stare 3 do 4 mjeseca i to je, baš kao i plač, način na koji dijete komunicira sa majkom i okolinom. Taj oblik neverbalne komunikacije od tada, pa do kraja života ostaje stalno prisutan i korišćen u najraznovrsnijim prilikama. Djeca se smiju kada su sretna i zadovoljna, i to više sa ostalima u društvu nego kada su sama. Živahna i vesela djeca više vole da se igraju sa vršnjacima koji su sličniji njima nego sa mirnom i povučenom djecom. Ono što će djetetu najprije izazvati radost i smijeh jesu lijepo iznenađenje, glupiranje odraslih, ispunjena želja, šala i igra i slično.

Iz ovoga možete zaključiti da i u najcrnjim danima, umjesto što potiskujete smijeh jer smatrate da je situacija previše ozbiljna da biste se smijali, trebalo bi da se iz sveg glasa smijete. Kao što vidite, postoji naučna činjenica koja dokazuje da će vam to pomoći da podignete raspoloženje i razmišljate pozitivnije.

IZVOR: zenskimagazin.rs