Dan planete Zemlje: Usvojite ove ekološke navike

Širom svijeta 22. april obilježava se kao Dan planete Zemlje, a ovogodišnja tema je “Investirajte u našu planetu”. Evo nekoliko prijedloga kako da usvojite ekološke navike…

Dan planete Zemlje proslavlja se kako bi se podigla svijest o brojnim problemima s kojima se čovječanstvo susreće: prenaseljenost, gubitak biodiverziteta i sve manji kvalitet životne sredine.

Dan planete Zemlje

Prvi Dan planete Zemlje obilježen je 22. aprila 1970. godine. Međutim, dvije godine ranije, Američki servis javnog zdravlja organizovao je Simpozijum ekologije, na kojem su studenti slušali predavanja o uticaju zagađene životne sredine po zdravlje ljudi.

Američki senator i aktivista Gaylord Nelson 1970. godine tražio je od vlade da se formira Agencija za zaštitu životne sredine. Masovni protesti studenata, škola, zajednica i univerziteta učestvovali su pokretanju ove ideje. Nakon toga, izabran je i datum koji je nastavio da se obilježava i dan danas.

Ipak, tek je 1990. godine Dan planete Zemlje postao globalni događaj u kojem je učestvovalo više od 140 zemalja širom svijeta. Senator Nelson je 1995. godine, kao glavni čovjek iza pokreta Dana zemlje, dobio predsjedničku medalju.

Ove godine, glavna tema Dana Zemlje jeste “Investirajte u našu planetu”, a pokretu su se priključile brojne svjetske kompanije. A kako mi, kao pojedinci, možemo da se priključimo i pažljivije čuvamo kvalitet naše životne sredine?

Kako biti ekološki osviješten?

Biti svjestan i savjestan kada je životna okolina u pitanju ne odnosi se samo na plastične kese i plastičnu ambalažu. Svaki naš izbor koji napravimo utiče na to da li ćemo kao vrsta opstati.

A isto tako, svako kao pojedinc može da doprinese zdravijoj planeti. Evo i kako.

1. U svijetu, reciklaža je uveliko zaživjela, a reciklira se i u domaćinstvima, kao i u velikim kompanijama, fabrikama… Kod nas je situacija malo drugačija, ali i mi polako koračamo pravim putem. Ukoliko u vašem okruženju postoje kontejneri za reciklažu, koristite ih. Odvajajte otpad.
2. U prodavnice nosite platnene cegere i odbijajte plastične kese. Jednoj takvoj kesi od plastike potrebno je nekoliko hiljada godina da se razgradi.
3. Kada je odjeća u pitanja, kupujte one komade koji su napravljeni od održivih materijala. Isto tako, neki butici daju popuste na donošenje starih stvari. Informišite se.
4. Ne bacajte hranu! Ono što vam pretekne od ručka ili donirajte u banke hrane, podeijlite s komšijom ili iskoristite da napravite kompost.
5. Kupujte proizvode koji koriste manju količinu sirovina za izradu pakovanja i ambalaže. A kada god je moguće, izbjegavajte korištenje ambalaže.
6. Izbjegavajte jednokratne proizvode poput plastičnih tanjira i pribora za jelo, pelena, salveta…
7. Smanjite potrošnju vode tokom kupanja i pranja suđa.
8. Internet je prepun ideja kako da iskoristite ambalaže i pakovanja na neki drugi način.
9. Štedite električnu energiju i gasite svjetlo kada god vam nije potrebno. Isto tako, koristite LED sijalice, koje koriste do 75% manje energije, a traju i do 25 puta duže od običnih. Isključujte aparate iz struje kada ih ne koristite (televizor, punjač za telefon, veš mašinu…).
10. Limitirajte konzumaciju namirnica životnjskog porijekla, uključujući i mliječne proizvode. Proizvodnja ovih namirnica krivac je za veliku količinu štetnih gasova te umnogome utiče na efekat staklene bašte. Agrikultura bazirana na proizvodnji životinjskih namirnica odgovorna je za 15% emisije gasova sa efektom staklene bašte, na globalnom nivou.
11. Birajte lokalne i organske proizvode. Uzgajanje organske hrane je daleko teže, ali koristi do 50% manje energije od masovne proizvodnje.
12. Umjesto korištenja automobila, vozite bicikl kao prevozno sredstvo, kada god je to moguće. Emisija gasova u gradovima, zbog prevoza, zagađuje životnu sredinu.

 

Tekst originalno objavljen na www.lepotaizdravlje.rs