Šta koronavirus radi organizmu i koliko je razarajući?

Prijavljeno je više od 60.000 zaraženih do sada. Kineske vlasti su se prestale oslanjati na testiranje kako bi se utvrdilo ko je zaražen. Umjesto toga, dijagnoza se postavlja na osnovi posebnih odlika upale pluća koju izaziva ovaj virus.

Ne može se sa sigurnošću reći kakve razmjere zaraza može dostići ako se raširi, ali vodeći epidemiolog iz Hong Konga je nedavno upozorio da se čak 60 posto svjetske populacije može zaraziti ako se širenje virusa ne obuzda. Prema izvještaju kineskog Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, 2,3 posto pacijenata je izgubilo život zbog koronavirusa. Teško zdravstveno stanje i smrtnost ne zaobilaze nijednu starosnu grupu, osim djece mlađe od devet godina.

Dok je ovako kritična u Kini, države svijeta nastoje evakuisati svoje građane s kruzera nedaleko do obale Japana koji je stavljen u karantin. Japansko ministarstvo zdravlja izdalo je saopštenje u kojem se navodi da je za sada dijagnostifikovano 88 oboljelih putnika, što je slučaj s 14 Amerikanaca s kruzera koji su vraćeni u svoju zemlju.

Šta se zapravo događa ljudskom organizmu uslijed borbe s koronavirusom?

Pluća: Nulta tačka

U većini slučajeva, bolest počinje i završava u plućima, jer i sam koronavirus predstavlja bolest disajnih organa. Ovakva zaraza se prenosi iskašljavanjem ili kihanjem zaraznih klica. Simptomi u početku sliče prehladi: pacijent osjeća groznicu i kašlje. Stanje se, zatim, može pogoršati i tada nastaje upala pluća.

Prema dosadašnjim podacima, 82 posto zaraženih pokazalo je blage simptome bolesti, dok su ostali slučajevi teško oboljeli ili kritični.

Bolest nastaje tako što koronavirus za kratko vrijeme napadne ćelije ljudskih pluća. Prisutne su dvije klase tih ćelija: one koje stvaraju sluz i one koje posjeduju treplje. Sluz štiti pluća od patogena i onemogućuje sušenje pluća, dok trepljaste ćelije uklanjaju pelud i viruse. Kao i SARS, koronavirus napada trepljaste ćelije, čime dopušta tekućini i česticama izvana ući u pluća.

Tada se naš imunološki sistem aktivira prisustvom virusnog uljeza. Nastaje upala, koja je inače lokalizoana tamo gdje je potrebno. Ipak, može doći do prejakog odgovora organizma na virusnu infekciju, pa naš imunološki sistem počne uništavati sve pred sobom, uključujući i zdravo tkivo.

Time ulazimo u posljednju fazu. Nastavlja se razaranje pluća, koje može imati smrtni ishod. Ako pacijent i preživi, moguća su trajna oštećenja. Na primjer, mnogi preživjeli pacijenti koji su bolovali od SARS-a su dobili ožiljke na plućima nalik pčelinjem saću. U ovoj fazi, pacijentima je potrebna pomoć mehaničke ventilacije kako bi mogli disati.

Uslijed upale, opna između plućne maramice i krvnih sudova slabi i počinje propuštati tekućinu, što je uzrok smrti kod teško oboljelih.

Želudac: Ulaz u organizam

Rijetki su slučajevi zaraženi koronavirusom koji takođe imaju proliv i bol u stomaku. Još ne postoje podaci o tome jesu li gastrointestinalni simptomi zastupljeni u slučaju ove zaraze. Ako se pitate kakve veze bolest disajnih puteva ima sa želucem i crijevima, odgovor leži u prirodi svakog virusa da se veže za bjelančevine koje čovjek unosi u svoj organizam. Želudac je siguran način ulaska u ljudsko tijelo za viruse.

Ne zna se može li koronavirus, kao što je to slučaj sa SARS-om i MERS-om, prodrijeti u debelo i tanko crijevo i izazvati ozbiljan oblik proliva. Prema podacima dvije nedavne studije, koronavirus je detektovan i u uzorcima stolice zaraženih, te je nužno ispitati može li se zaraza prenijeti i tim putem.

Krvotok: Haotično stanje

Uslijed već spomenutog prejakog odgovora imunološkog sistema na infekciju, i drugi sistemi u ljudskom tijelu mogu biti pogođeni koronavirusom. U rijetkim slučajevima, pacijenti su pretrpjeli srčani udar, kao i akutno oštećenje bubrega. Ipak, Angela Rasmussen, virologinja sa Univerziteta Columbia iz Njujorka, smatra da je ono što se događa u krvotoku takozvana “bujica citokina”.

Citokini su bjelančevine koje upozoravaju imunološki sistem gdje se javila infekcija, kako bi se uništilo zaraženo tkivo i spasio ostatak organizma. Problem je u tome što koronavirus izaziva prejak odgovor imunološkog sistema, koji potom osim zaraženih ćelija napada i zdravo tkivo.

Zapravo, dolazi do unutrašnjeg krvarenja, kako kaže Rasmussen. U nekima od najtežih slučajeva, organi prestaju s radom uslijed citokina i smanjenog kapaciteta unošenja kisenika u tijelo. Naučnici nastoje otkriti u kakvoj vezi su hronične bolesti, poput srčanih problema ili dijabetesa, s komplikacijama koje izaziva virus.

Jetra: Kolateralna šteta

Virusi koji se prenose sa životinje na čovjeka, što je slučaj s koronavirusom, nerijetko pogađaju i jetru. Budući da je jetra veoma vaskularan organ, virus vrlo lako može stići do nje krvotokom. Jetra proizvodi enzim koji ubrzava hemijske procese unutar našeg tijela. U zdravom organizmu, ćelije jetre neprestano odumiru i oslobađaju enzime u krvotok.

Problem nastaje onda kada enzimi preplave krvotok, što je učestalo kod pacijenata oboljelih od SARS-a i MERS-a. Naučnici nisu u potpunosti sigurni kako virusi disajnih organa pogađaju jetru. Postoji vjerovatnoća da je zaraze direktno ili da dođe do ozbiljne upale uslijed odgovora imunološkog sistema na zarazu.

Prestanak rada jetre u slučaju virusa SARS-a nije bio uzrok smrti niti jednog pacijenta. Radije se događalo da pacijent boluje od sistemske infekcije, te da osim jetre, ima probleme i s plućima i bubrezima.

Bubrezi: Sve je povezano

Nedavne studije su pokazale da je koronavirus u stanju izazvati oštećenje bubrega. Iako je rijetka, riječ je o smrtonosnoj posljedici. Baš kao i jetra, naši bubrezi imaju zadatak pročišćavati krv. Kanalići (tubule) koji se u njima nalaze su podložni upalama. Dok se krv filtrira kroz bubrege, stanice kanalića mogu zarobiti virus, što dovodi do prolaznog ili lakšeg oštećenja. Ako virus probije ćelije i počne se umnožavati, oštećenje na kanalićima postaje opasno po život.

Bujica citokina, koju smo već spomenuli, takođe može uzrokovati prestanak rada bubrega. Važno je napomenuti da ne postoje dokazi da se virusi poput SARS-a, pa samim time, i koronavirusa mogu množiti u bubrezima.

Prestanak rada bubrega ponekad može biti uzrokovan antibioticima, odumiranjem drugih organa, pa čak i ako je pacijent predugo na stroju za disanje.

Trudnoća i koronavirus

Nedavno su liječnici iz Wuhana obavijestili javnost o dvoje novorođenčadi za koje se testiranjem utvrdilo da su zaraženi virusom. Jedno od njih se zarazilo svega 30 sati nakon rođenja. Ipak, ne postoje dokazi da je riječ o prijenosu zaraze s majke na dijete. Postoje različiti načini da se bebe zaraze, kao što je rođenje u bolnici ispunjenoj pacijentima koji su oboljeli, smatra Angela Rasmussen.

Štaviše, rezultati nedavne studije nude preliminarne dokaze koji govore u prilog tome da se koronavirus ne može prenositi s majke na dijete. Stručnjaci su nadgledali devet žena iz Wuhana koje su bolovale od upale pluća izazvane koronavirusom. Iako su neke od njih iskusile komplikacije tokom porođaja, ne postoje dokazi da se ijedno dijete rodilo zaraženo.

Iako studija ne isključuje mogućnost prenosa zaraze s majke na dijete u utrobi, u njoj se navodi da je nužno izbjeći širenje nepotkrijepljenih pretpostavki o djelovanju koronavirusa.