Posjetili smo Vinsku cestu Hercegovine i uživali u rapsodiji domaćih vina

Vinska cesta Hercegovine, kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine, primljena je u kulturnu rutu Vijeća Europe “Iter Vitis”.

Osim što je BiH primljena u jednu ovakvu prestižnu organizaciju, Vlada SAD-a postigla je još jednu bitnu stvar, a to je da BiH postaje važna i prepoznata turistička destinacija, posebno za područje Hercegovine i šest lokalnih zajednica koje su uključene u ovaj projekat – Trebinje, Stolac, Čapljina, Mostar, Ljubuški i Čitluk.

Vinsku cestu Hercegovine kao specifičan turistički proizvod implementirao je USAID Turizam projekat u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH. Tim povodom je USAID Turizam okupio istaknute bh. novinare/ke i reportere/ke posvećene biznis i lifestyle temama te ih uključio u promotivnu turneju upoznavanja s Vinskom cestom Hercegovine.

 

Ekipa našeg magazina imala je priliku posjetiti Vinsku cestu Hercegovine i uživati kako u domaćim vinima, tako i u netaknutoj prirodi Hecegovine.

U dva dana putovanja imali smo priliku upoznati se sa vinarijama, vinarima, sa procesom branja grožđa, ali i samim procesima u vinarijama. Imali smo priliku uživati u Festivalu vrhunskih vina BLAŽ Enology u Međugorju, te obići Vinariju Begić u Prologu. Da Hercegovina nisu samo vinogradi i vinarije te da bi se ova ruta mogla obogatiti i kulturnim, historijskim i avanturističkim turizmom uvidjeli smo posjetom vodopadu Kravica i Tvrđavi hercega Stjepana u Ljubuškom.

Naše putovanje počelo je posjetom Carskim vinogradima u Mostaru. Berba je već počela stoga nismo imali priliku otrgnuti koji grozd, no na našu sreću, dok smo razgledali naišao je traktor koji je prevozio obrano grožđe do vinarije pa smo s njega uspjeli „ukrasti“ i uvjeriti se u nevjerovatnu slatkoću grožđa.

Sami Carski vinogradi opravdavaju svoj naziv, a kako su dobili ime otkrio nam je Armin Žale, tehnolog u vinariji Carski vinogradi Mostar.

– Za naziv je zaslužan austrougarski car Franjo Josip, koji je prepoznao potencijal lokaliteta, s obzirom na prije svega broj sunčanih dana i naredio da se tu posadi vinova loza te proizvodi vino za njegove potrebe.

Carska vina iz Carskih vinograda

Iz Carskih vinograda izlaze carska vina – Blatina i Žilavka, a Armin nam je objasnio kako izgleda sam proces pravljenja vina, od berbe do finalnog proizvoda.

– Berba obično traje oko 20 dana. Mi već nekoliko dana beremo žilavku i počinjemo proces pravljenja vina. Nakon toga slijede vranac i blatina. Očekujemo 400 tona svježeg grožđa, a svi pokazatelji govore da će biti dobra berba.

Ono što je također zanimljivo za ovu vinariju jeste sam proces pravljenja vina te kako se tradicionalna proizvodnja naslanja na modernu i rezultat svega je vino neodoljivog okusa po čemu su poznati.

Nakon posjete ovom vinogradu naša naredna destinacija bilo je Međugorje i šesti po redu festival vrhunskih vina BLAŽ Enology 2022. Na ovogodišnjem festivalu se, prema riječima Andrije Vasilja iz Organizacijskog odbora festivala, predstavilo 27 vinarija i pet izlagača iz gastronomije.

– BLAŽ traje već desetak dana, prvo smo imali edukacije somelijerstva, gdje su educirana 42 polaznika, poslije toga smo imali radionicu s najboljim hrvatskim somelijerom Sinišom Lasanom. Sad smo ovdje na jednom svjetskom eventu, kazao je Vasilj s ponosom ističući podatak da je Hercegovina ušla u Iter Vitis.

A koliki je značaj ulaska u Iter Vitis kazala nam je i njegova predsjednica Emanuela Panke, ističući kako tu organizaciju čini mreža od 25 zemalja.

– Promoviramo, naravno, vinski turizam, ali i kompletno naslijeđe vezano za vino, što može obuhvatiti i kulturu i arheologiju i slično. Veoma smo sretni što možemo poželjeti dobrodošlicu Vinskoj cesti Hercegovine jer smatramo da je to sjajna destinacija koja je spremna za otkrivanje od turista širom svijeta, naglasila je Panke.

Obilazeći festival, susreli smo stotine Hercegovaca, ali i drugih građana koji su se došli uvjeriti koje je vino najbolje.

Sutradan naše naredno odredište bili su vodopad Kravice i Stari grad Ljubuški. U Ljubuškom nas dočekuje lokalni vodič Ivan, koji svakodnevno turiste vodi u obilazak znamenitosti svog kraja.

-Posjetiti vodopad Kravica u Ljubuškom, a zatim i rekonstruiranu i uređenu tvrđavu Hercega Stjepana Kosače, uvijek se dobro uklapa s cijelom pričom o vinskim turama i posjetama vinarima ovog kraja, prepričava nam Ivan.

Domaćinski ugođaj

Nakon historijske ture zaputili smo se u Vinariju Begić iz Prologa koja nas je oduševila svojom ljepotom i domaćinskom atmosferom. Smještena uz samu granicu s Hrvatskom porodica Begić uspjela je napraviti pravu domaćinsku vinariju u kojoj se zaista osjećate kao kod kuće.

Na samom ulazu dočekala nas je smokva kojoj nismo uspjeli odoljeti i morali smo „čopnuti“ koji komad. Dočekao nas je ljubazni Branimir Begić, vlasnik vinarije, koji nam je otkrio kako je sve počelo jako davno, kada je njegov otac proizvodio vino za svoje potrebe, dijelivši porodici i prijateljima, a oni su, oduševivši se, tražili još. Danas iz ove vinarije godišnje izađe oko 40.000 litara vina.

-Pejzaž je bogate teksture i obojen kamenom, šumom, kultiviranim cvijećem i prostranim vinogradom. Naša porodica je posvećena proizvodnji vina generacijama, ali počeli smo s komercijalnom distribucijom 1998. godine. Tokom protekle dvije decenije, stalno smo povećavali proizvodnju, ulagali u naše kapacitete i postali prepoznatljivi kao dobri domaćini. Na našim degustacijama vina uvijek uključimo hercegovačka jela i nastojimo da sve dolazi od lokalnih proizvođača iz ove regije, pojašnjava Branimir.

A, kao najveći uspjeh Hercegovine i vinarija, ističe Branimir, je što danas ne možete popiti loše vino iz vrhunske butelje.

– Cilj nam je da proces vrenja traje što duže, kaže nam Branimir dok nas provodi kroz samu vinariju i objašnjava procese nastanka vina koje je prepoznato i na svjetskoj sceni.

Naime, ove godine su na Decanter – najvećem svjetskom takmičenju vina poslali dva vina Plavac mali clasic i Plavac mali premium. Clasic je osvojio srebro, a premium bronzu.

Nakon obilaska vinarije smjestili smo se na prekrasnu terasu i uživali u domaćoj hrani, voću, povrću i dobroj čaši vina.

Važno je posebnu pažnju posvetiti turističkim ljepotama koje se nalaze na Vinskoj cesti Hercegovine.

Cijela turneja sa USAID Turizmom pokazuje nam da Vinsku cestu ne čini samo vino i vinarije, već brojni sadržaji koji se na tu priču nadovezuju. Ture po Hercegovini su pristupačne, smislene, zanimljive i svi ljubitelji adrenalina mogu pronaći nešto za sebe. Ne moramo ići daleko da bismo pronašli lijepo jer sva ljepota krije se u čarobnoj Hercegovini.