Prvorođena djeca imaju viši IQ?

by | 3 Januara, 2014

Novija istraživanja pokazuju da redoslijed rođenja djece ima veze s visinom njihovog koeficijenta inteligencije. Evo zbog čega je to tako…

iq-490x326

O uticaju redoslijeda rođenja na razvoj ličnosti, lična dostignuća i karijeru. Na primjer, prvorođena djeca uspješnija su u školovanju, te imaju veće šanse da osvoje Nobelovu nagradu. Ipak, manja je vjerovatnoća da će najstarije dijete u porodici imati radikalne ideje i kretati se u još neistraženim smjerovima.

Istraživanje se dotaklo i činjenice da redoslijed rođenja može da utiče i na seksualnu orijentaciju, lijevorukost ili desnorukost, te na broj seksualnih partnera tokom života.

Evo nekih od faktora, koji su, prema mišljenju naučnika, uslovljeni redoslijedom rođenja.

INTELIGENCIJA

U okviru istraživanja sprovedenog u Amsterdamu, naučnici su se usredsredili na muškarce i žene čiji je koeficijent inteligencije testiran u uzrastu od pet, 12 i 18 godina. Rezultati ukazuju na tendenciju da najstarije dijete u porodici ima bolje rezultate od najmlađeg, što je samo potvrdilo zaključke ispitivanja sprovedenog u Oslu koje je obuhvatalo uzorak od 200.000 ljudi. Najprihvaćenija teorija, ipak, ukazuje na to da ranije rođena djeca od roditelja dobijaju više strpljenja, pažnje i vremena što im daje prednost nad djecom koja se rode poslije njih.

KARAKTER

Ovo je jedna od najistraženijih oblasti. Ispitivanje sprovedeno u Kaliforniji, obavljeno na više od 2.000 porodica iz šest zemalja, pokazuje da je u većini slučajeva posljednje dijete po redoslijedu rođenja miljenik roditelja. Porodični buntovnik češće se rađa poslije svoje braće i sestara, međutim, činjenica je da buntovna djeca nisu posljednja rođena kao i to da ne osjećaju naročitu bliskost sa svojim roditeljima.

Prvorođena djeca su ambiciozna, dominantne ličnosti, religiozna, savjesna i neurotična. Više zarađuju, odgovornija su, zabrinutija i organizovanija i drže se pravila.

Djeca rođena između najstarijeg i najmlađeg su buntovna, nisu izrazito religiozna, impulsivna su i otvorena za nova iskustva. Ona ostvaruju lošije rezultate u školi i često odugovlače sa svim što rade, ali imaju izrazitu ulogu mirotvoraca.

Djeca rođena kao posljednja u nizu su razumna, topla, društvena, ekstrovertna i kreativna. Ona su omiljeno dijete u porodici, često su šaljiva i kritički se odnose prema autoritetima.

BRATSKA/SESTRINSKA LJUBAV

Jedna teorija o odnosima između braće i sestara govori o tome da starija djeca više pažnje posvjećuju mlađoj braći i sestrama, nego obrnuto. Engleski naučnici provjeravali su da li postoji veća vjerovatnoća da će prvorođena djeca biti ta koja će održavati kontakt s mlađom braćom i sestrama.

Za prvorođenu djecu utvrđeno je da sedmično iniciraju znatno više direktnih kontakata (licem u lice) nego što to čine njihovi mlađi braća i sestre. Rezultat je ostao isti čak i nakon uzimanja u obzir geografske udaljenosti. Za djecu rođenu u sredini, i kao najmlađu, manje je vjerovatno da će ostati u redovnom međusobnom kontaktu.

EKCEM I ASTMA

U pitanju su neka od najčešćih hroničnih oboljenja djece. Istraživanja su pokazala da se kod djece rođene kasnije u nizu rizik od ovih bolesti smanjuje. Zastupljenost ekcema i astme u porodici u direktoj je vezi s ukupnim brojem braće i sestara. Što ih manje imate, veća je vjerovatnoća da ćete oboljeti od astme ili ekcema. Prema jednoj teoriji, mlađa djeca izložena su široj paleti infekcija, što potpomaže razvoj njihovog imunološkog sistema i time ih štiti od obolijevanja.

TJELESNA MASA

Za djecu rođenu kasnije u nizu manje je vjerovatno da će biti gojazna. Japanski naučnici otkrili su da se rizik od gojaznosti, posebno kod dječaka, znatno smanjuje ukoliko imaju više starije braće i sestara. Otkrili su i to da kod dječaka iz porodica s troje djece postoji znatno niži rizik od gojaznosti nego kod onih koji su jedinci.

Uzrok tome nije sasvim jasan, ali jedna teorija kaže da su jak zaštitnički stav prema djetetu i tendencija pretjeranog hranjenja mehanizmi koji vode u gojaznost, zato što se majke u manjim porodicama više posvjećuju nagovaranju djeteta da jede. S druge strane, moguće je da u porodicama s više djece svako ima manju količinu hrane na raspolaganju.

Autor: Life Content

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.