Simptomi po kojima ćete znati da vam je menopauza pokucala na vrata
Menopauza je prirodna pojava kroz koju svaka žena prolazi kada uđe u određene godine, što je uglavnom između 35. i 50. Iako većina žena koje se pr...
Ljudi, kao i svi drugi sisari, dišu bez svjesnog uticaja. Ipak, stručnjaci napominju da način na koji dišemo može imati veliki uticaj na naše zdravlje, piše Health24.
Mnogo ljudi ima naviku disanja iz prsa, jer restriktivna odjeća, loše držanje i napeta ramena ograničavaju duboko disanje. Dijafragmalno disanje, koje se ponekad naziva i disanje na stomak, je tehnika disanja u kojoj se zahvata dijafragma, mišić u obliku kupole koji se nalazi na dnu rebara.
Vaš stomak treba da se podiže dok udišete i spušta dok izdišete. Kada bolujete od hronične opstruktivne plućne bolesti, vaša dijafragma se ne uključuje tako snažno u proces disanja kao što bi trebalo.
Da bi se nadoknadio smanjen angažman dijafragme, često tijelo koristi mišiće u vratu, ramenima i leđima kako bi se potpomoglo disanje, što ne mobilizuje dovoljno vazduha prema plućima. Stoga stručnjaci smatraju da će, ako trenirate dijafragmu, to pomoći u procesu disanja.
Stomačno disanje nije samo korisno za one sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, već može pomoći i kod stresa i anksioznosti te visokog krvnog pritiska.
Ako ste navikli na “plitko” disanje, rad na dijafragmalnom disanju će možda zahtijevati malo rada i vježbe. Stručnjaci savjetuju sljedeće:
Takođe, važno je napomenuti da kada osjetite da vam nedostaje daha, zaustavite se u fizičkoj aktivnosti i opustite ramena i vrat. Možete nastavite svoju aktivnost dok duboko udišete i izdišete kroz napućene usne.
Trebali biste izbjegavati dim, izloženost hemikalijama ili prašini te drugim alergenima. Isto tako, redovno posjećujte svog ljekara da biste provjerili funkciju pluća i opšte zdravstveno stanje.
Izvor: klix.ba