Tehnike dubokog disanja pomažu u očuvanju zdravih i čistih pluća

by | 22 Jula, 2019

Ljudi, kao i svi drugi sisari, dišu bez svjesnog uticaja. Ipak, stručnjaci napominju da način na koji dišemo može imati veliki uticaj na naše zdravlje, piše Health24

Mnogo ljudi ima naviku disanja iz prsa, jer restriktivna odjeća, loše držanje i napeta ramena ograničavaju duboko disanje. Dijafragmalno disanje, koje se ponekad naziva i disanje na stomak, je tehnika disanja u kojoj se zahvata dijafragma, mišić u obliku kupole koji se nalazi na dnu rebara.

Vaš stomak treba da se podiže dok udišete i spušta dok izdišete. Kada bolujete od hronične opstruktivne plućne bolesti, vaša dijafragma se ne uključuje tako snažno u proces disanja kao što bi trebalo.

Da bi se nadoknadio smanjen angažman dijafragme, često tijelo koristi mišiće u vratu, ramenima i leđima kako bi se potpomoglo disanje, što ne mobilizuje dovoljno vazduha prema plućima. Stoga stručnjaci smatraju da će, ako trenirate dijafragmu, to pomoći u procesu disanja.

Stomačno disanje nije samo korisno za one sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, već može pomoći i kod stresa i anksioznosti te visokog krvnog pritiska.

Ako ste navikli na “plitko” disanje, rad na dijafragmalnom disanju će možda zahtijevati malo rada i vježbe. Stručnjaci savjetuju sljedeće:

  • Pobrinite se da ste odmorni i opušteni te da sjedite ili ležite
  • Opustite se i spustite ramena
  • Stavite jednu ruku na stomak
  • Udahnite i uvjerite se da se ruka na stomaku podiže dok se vaš stomak širi
  • Sada izdahnite i ostavite stomak da se skupi
  • Uvjerite se da udišete kroz nos te da izdišete kroz blago otvorene usne
  • Kada usvojite ovaj metod disanja, možete ga vježbati dok stojite, ali i tokom aktivnosti kao što je hodanje ili penjanje stepenicama

Takođe, važno je napomenuti da kada osjetite da vam nedostaje daha, zaustavite se u fizičkoj aktivnosti i opustite ramena i vrat. Možete nastavite svoju aktivnost dok duboko udišete i izdišete kroz napućene usne.

Trebali biste izbjegavati dim, izloženost hemikalijama ili prašini te drugim alergenima. Isto tako, redovno posjećujte svog ljekara da biste provjerili funkciju pluća i opšte zdravstveno stanje.

Izvor: klix.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.