Stres ili burnout: Koja je razlika i kako znati gdje se nalazite?

U savremenom ritmu života, gdje se od pojedinca očekuje stalna dostupnost, visoka efikasnost i emotivna stabilnost, sve više ljudi se preopterećeno i iscrpljeno. Pritom se pojmovi stres i burnout često koriste kao sinonimi, iako označavaju različita psihofizička stanja.

Razumijevanje razlike između njih nije samo terminološko pitanje – već ključno za prepoznavanje signala koje vam tijelo i psiha šalju, kako biste mogli reagovati na vrijeme.

Stres ili burnout: Dvije strane iste medalje

Stres je prirodan odgovor organizma na situacije koje doživljavate kao izazovne, nepredvidive ili zahtjevne. To može uključivati kratkoročne pritiske poput rokova na poslu, važnih ispita, konfliktnih odnosa ili finansijskih briga. Tipični znakovi stresa uključuju ubrzan rad srca, mišićnu napetost, poremećaj sna, razdražljivost i osjećaj da “niste dovoljno dobri”.

S druge strane, burnout – poznat i kao sindrom sagorijevanja – predstavlja dugotrajnu posljedicu hroničnog stresa, naročito kada ne postoji adekvatna podrška, nagrada ni osjećaj svrhe u onome što radite. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše burnout kao sindrom nastao usljed hroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno riješen, a karakterišu ga tri komponente:

• emocionalna iscrpljenost,

• depersonalizacija (povlačenje, ravnodušnost, cinizam),

• smanjeni osjećaj lične efikasnosti.

Psihologinja Christina Maslach, koja je razvila Maslach Burnout Inventory – jedan od najpoznatijih alata za mjerenje burnouta – ističe da je sagorijevanje povezano sa dugotrajnim osjećajem bespomoćnosti, gubitka kontrole i odsustvom priznanja.

Stres ili burnout: Kako prepoznati razliku i reagovati na vrijeme

Ako osjećate da vam je teško da se fokusirate, ako ste prečesto napeti, emotivno reaktivni, ali i dalje vjerujete da će vam “biti lakše čim ovo prođe”, vjerovatno je riječ o stresu. Stres može imati negativne posljedice, ali je reverzibilan kada se pravovremeno reaguje – odmorom, boljom organizacijom vremena, razgovorima, fizičkom aktivnošću ili relaksacijom.

Burnout je, međutim, stanje u kojem više nemate snage ni da se borite. Osjećate se emotivno prazno, iscrpljeno, mentalno otupjelo i često nemate motivaciju ni za osnovne obaveze. Pojavljuje se osjećaj otuđenosti, nepovezanosti sa sobom i drugima, problemi sa spavanjem, pad imuniteta i povlačenje iz društvenih interakcija.

Ako se prepoznajete u ovoj drugoj grupi, važno je ne ignorisati znakove. Burnout ne prolazi sam od sebe, niti je moguće “izdržati još malo” bez posljedica.

Šta možete učiniti? Stručni savjeti za oporavak

Psihoterapeutkinja dr. Nadine Burke Harris naglašava da je prvi korak osvještavanje da niste slabi, već preopterećeni. Evo nekoliko ključnih savjeta koje ističu stručnjaci:

• Potražite stručnu pomoć. Razgovor s psihologom ili psihoterapeutom može vam pomoći da bolje razumijete uzroke i razvijete strategije oporavka.

• Postavite granice. Naučite reći “ne” bez grižnje savjesti. Ako ste stalno dostupni, nikada nećete imati vrijeme za sebe.

• Uvedite male rituale opuštanja. Kratke šetnje, vježbe disanja, journaling ili meditacija mogu pomoći da se tijelo i um vrate u ravnotežu.

• Povežite se s drugima. Socijalna podrška je ključna. Razgovarajte s osobama kojima vjerujete – prijateljima, kolegama ili članovima porodice.

• Dajte sebi pravo na pauzu. Odmor nije luksuz, već potreba. I to ne samo vikendom, nego i svakog dana – makar u kratkim, svjesnim trenucima mira.