Hodanje i druženje zajedno jačaju zdravlje mozga – evo kako i zašto

Nova istraživanja pokazuju da dvije svakodnevne aktivnosti – hodanje i druženje s voljenim osobama – mogu značajno poboljšati kognitivno zdravlje. A šta se dešava kada ih kombinujete? Stručnjaci kažu da bi to mogla biti prava dobitna kombinacija.

Mozak je glavni komandni centar ljudskog tijela i njegovo zdravlje je ključno za kvalitet života. Iako se već dugo zna da zdrava ishrana i mentalna stimulacija igraju veliku ulogu u očuvanju funkcija mozga, novija istraživanja ističu još dvije jednostavne, ali snažne navike: hodanje i redovno druženje.

Hodanje i druženje – više od obične fizičke aktivnosti

Redovno hodanje donosi višestruke koristi za mozak. Brojna istraživanja pokazuju da hodanje može poboljšati pamćenje, povećati pažnju, usporiti kognitivno propadanje, pa čak i smanjiti rizik od razvoja demencije.

Također, poznato je da šetnja potiče kreativnost i brže mentalno procesuiranje. Istraživanje objavljeno u časopisu Annals of Behavioral Medicine pokazalo je da osobe koje su bile fizički aktivne – uključujući hodanje – unutar tri i po sata prije testiranja, postižu bolje rezultate na mentalnim testovima, kao da su četiri godine mlađe.

Prema riječima dr. Jonathana Howarda, neurologa iz bolnice Bellevue u New Yorku, svaki oblik fizičke aktivnosti koji poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sistema istovremeno podržava i zdravlje mozga. „Mozgu su potrebni zdravi krvni sudovi kako bi pravilno funkcionisao, primao hranljive tvari i efikasno eliminisao toksine“, objašnjava dr. Howard.

Osim toga, hodanje potiče lučenje proteina zvanog BDNF (brain-derived neurotrophic factor), koji ima ključnu ulogu u razvoju i regeneraciji nervnih ćelija. „BDNF je direktno povezan s pamćenjem i učenjem“, pojašnjava dr. Scott Kaiser, direktor za kognitivno zdravlje starijih osoba pri Pacific Neuroscience Institute.

Društvena povezanost – važna koliko i fizička aktivnost

S druge strane, redovna socijalna interakcija ima snažan pozitivan uticaj na mentalne funkcije. Studija objavljena u časopisu The Lancet Healthy Longevity otkrila je da su osobe koje su se družile s porodicom i prijateljima na sedmičnoj ili mjesečnoj osnovi imale sporije kognitivno propadanje u odnosu na one koje su društveno manje aktivne.

„Mozak jednostavno funkcioniše bolje kada smo povezani s drugima“, kaže dr. Kaiser. Osim mentalnih koristi, socijalna povezanost doprinosi i emocionalnom zdravlju, smanjuje nivo stresa, a posredno potiče i druge zdrave navike – kao što su umjereno konzumiranje alkohola, bolji obrasci ishrane i smanjeno korištenje štetnih supstanci.

Hodanje i druženje zajedno su još snažniji 

Iako još uvijek ne postoje direktna klinička istraživanja koja ispituju efekat kombinacije hodanja i druženja na zdravlje mozga, stručnjaci vjeruju da bi taj spoj mogao imati pojačan efekat.

„Zajednička šetnja s prijateljem ili članom porodice može istovremeno aktivirati fizičke i psihološke mehanizme koji doprinose zdravlju mozga“, objašnjava dr. Kaiser. Kombinacija kretanja, razgovora, emocionalne podrške i izloženosti prirodi stvara idealne uslove za očuvanje kognitivnih funkcija.

Postoje i dokazi da grupne šetnje pozitivno utiču na raspoloženje i mentalno zdravlje kod starijih osoba, uključujući i osobe s demencijom. Jedna studija koja je trajala 28 sedmica pokazala je da su učesnici koji su učestvovali u organiziranim grupnim šetnjama zadržali stabilan kvalitet života i bili zadovoljni programom – kako pacijenti, tako i njihovi njegovatelji.

Koliko često treba prakticirati ovu kombinaciju?

Stručnjaci preporučuju da se u većini dana u sedmici pokuša hodati najmanje 30 minuta dnevno. No, čak i kraće šetnje u društvu mogu biti korisne. Ako nemate uvijek vremena za organiziranu šetnju, razmislite o „mini-šetnjama“ – kratkim izlascima s kolegom s posla, prijateljem iz komšiluka ili čak telefonskim razgovorom tokom hodanja.

„Većina dokaza pokazuje da je fizička neaktivnost štetna, a da je bilo koja količina aktivnosti – korisna“, kaže dr. Kaiser. „Više je, naravno, bolje, ali i male promjene prave razliku.“

Jednostavna navika s velikim utjecajem

Briga o zdravlju mozga ne mora biti komplikovana. Uključivanje jednostavne navike – šetnje s dragim osobama – može imati snažan uticaj na vašu dugoročnu mentalnu jasnoću, raspoloženje i kvalitet života.

„Ova navika zadovoljava više potreba odjednom – fizičku aktivnost, društvenu povezanost i redukciju stresa“, zaključuje dr. Howard. „Zato ima smisla ubiti dvije muhe jednim udarcem.“