Hormonska oluja u našoj duši – kako menopauza utiče na raspoloženje

Otkrivamo kako menopauza utiče na raspoloženje i koje promjene u ishrani, načinu života i navikama mogu ublažiti emotivne oscilacije.

Iako većina ljudi menopauzu povezuje s valunzima, noćnim znojenjem i poremećajem sna, hormonske promjene snažno utiču i na psihičko stanje.

Zašto i kako menopauza utiče na raspoloženje?

Istraživanja pokazuju da žene koje ulaze u menopauzu češće doživljavaju promjene raspoloženja. Ovi emocionalni usponi i padovi – od potištenosti i plačljivosti do anksioznosti – mogu se pojaviti već u premenopauzi, dakle u ranim četrdesetim godinama, mnogo prije potpunog prestanka menstruacije. Nerijetko se nastavljaju i nakon završetka menopauze.

Glavni razlog su hormonske oscilacije. Estrogen igra ključnu ulogu u funkcionisanju mozga, pa njegov pad može narušiti psihičku ravnotežu. Žene koje su ranije imale izražen predmenstrualni sindrom (PMS) ili postporođajnu depresiju, sklonije su emocionalnim krizama u menopauzi.

Uz to, prisutni su i drugi fizički simptomi poput nesanice, smanjenog libida i suhoće vagine, a životne okolnosti – odlazak djece iz kuće ili briga o starijim roditeljima – mogu dodatno pojačati osjećaj tjeskobe i tuge.

Kako sačuvati emocionalnu ravnotežu u menopauzi?

Dobra vijest je da postoji niz strategija za ublažavanje psihičkih simptoma menopauze:

1. Vodite dnevnik simptoma

Jednostavna, a korisna navika je vođenje dnevnika raspoloženja i simptoma. Zabilježite kako se osjećate svaki dan, fizičke i emocionalne promjene, te moguće povezanosti s načinom života. Ovi zapisi mogu pomoći ljekaru da procijeni radi li se o hormonski uslovljenim promjenama raspoloženja.

2. Pametno birajte ishranu

Uravnotežena prehrana hrani i tijelo i um. Pretjeran unos kofeina ili šećera daje kratkotrajnu energiju, a potom nagli pad, što negativno utiče na raspoloženje. Obratite pažnju na unos vitamina, posebno B12 i magnezija, čiji manjak može biti povezan s depresijom.

Uvrstite u jelovnik mnogo zelenog lisnatog povrća, integralne žitarice, jaja i ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama. Koristite i namirnice bogate fitoestrogenima – soju, leću i druge mahunarke – jer imaju sličan učinak kao estrogen. Ako ne koristite ili ne želite hormonsku terapiju, o fitoestrogenima se posavjetujte s ljekarom.

3. Ograničite alkohol

Iako čaša vina može djelovati opuštajuće, alkohol dugoročno povećava anksioznost i potištenost. Preporučuje se uvesti nekoliko dana sedmično bez alkohola.

4. Redovno se krećite

Fizička aktivnost je prirodni antidepresiv – poboljšava rad mozga, kvalitet sna i samopouzdanje. Posebno je važna u periodu kada se žena suočava s promjenama u tijelu.

5. Isprobajte nove aktivnosti

Menopauza često koincidira s drugim promjenama u životu, ali može biti i prilika za otkrivanje novih ciljeva i hobija. Upis na kurs, povratak na posao ili volontiranje mogu poboljšati raspoloženje i osjećaj svrhe.

6. Njegujte pozitivan način razmišljanja

Menopauza je i dalje tabu tema, često praćena osjećajem srama ili frustracije. No, promjena perspektive – gledanje na ovaj period kao na prirodnu transformaciju umjesto gubitka – može značajno popraviti psihičko stanje.

7. Potražite stručnu pomoć

Psihički simptomi menopauze jednako su stvarni kao i fizički. Ako osjetite da se teško nosite sami, obratite se ljekaru. Postoji više mogućnosti za pomoć, uključujući:

• kognitivno-bihevioralnu terapiju,

• hormonsku terapiju,

• individualno ili grupno savjetovanje,

• mindfulness (trening svjesne prisutnosti).