Perfekcionizam nije vrlina: Kako naučiti stati i disati

Šta je perfekcionizam, kako utiče na vas i kako ga obuzdati? Znakovi, kratki test i 8 provjerenih savjeta za manje stresa i više zadovoljstva.

Originalni pokloni, savršene praznične dekoracije, domaći kolači i torta. I što je najvažnije – da sve stignete završiti na poslu! Ili: „Radiću prezentaciju tokom praznika da bude baš vrhunska.”

Osjećate li pritisak koji vam želja za savršenstvom stvara? Ne, to vam zapravo ne čini dobro – ne pomaže da ostanete motivisani niti produktivni. Pogledajmo perfekcionizam i njegov utjecaj na mentalno zdravlje iz perspektive psihologije.

Ko je, zapravo, perfekcionista?

Perfekcionista je osoba koja ima pretjerano visoka očekivanja (najčešće od sebe). Čak i kad sve ide po planu, umjesto iskrene pohvale, traži prostor za „bolje”. Bilo da je riječ o kolačima, prezentaciji za posao ili objavi za umrežavanje – jednostavno „mora biti savršeno”.

Prema psiholozima dr Paulu Hewittu i dr Gordonu Flettu, perfekcionizam može biti usmjeren i na druge (kada postavljamo visoke zahtjeve drugima) ili socijalno propisan – kada visoka očekivanja preuzimamo iz okoline (npr. društvene mreže, fakultet), što stvara pritisak da akademski ili profesionalno budemo „besprijekorni”.

„Dobro je željeti stalno napredovati”, zar ne?

Zavisi od intenziteta. Perfekcionizam nas drži u beskonačnom krugu stresa, sumnje i pritiska da postižemo. Nikad nismo istinski zadovoljni niti odmorni. Čim završimo jedan zadatak, već gledamo sljedeći i razmišljamo šta je moglo biti bolje. A radost zbog obavljenog posla? Izgubi se negdje između „moglo je bolje” i „šta je sljedeće?”.

Vjerovatno vas neće iznenaditi da istraživanja pokazuju kako su perfekcionisti skloniji sagorijevanju. Perfekcionizam se može povezati i s anksioznošću, depresijom, poremećajima u ishrani, opsesivno-kompulsivnim poremećajem (OKP) i drugim psihološkim poteškoćama.

Je li perfekcionizam poremećaj ili bolest?

Sam po sebi – nije. Prije je riječ o crti ličnosti koja se kreće na skali od zdravog poriva za dobrim rezultatima do nezdravog pritiska na savršenstvo koji osobu razara. A taj nezdravi pritisak često ide ruku pod ruku s problemima koji već spadaju u kategoriju psiholoških poremećaja – poput anksioznosti, depresije, poremećaja u ishrani i drugih.

Osim toga, perfekcionizam vam može ozbiljno zakomplikovati život:

• Vodi do odgađanja (prokrastinacije) – Odgađate zadatke čekajući „pravi trenutak” ili savršene uslove.
• Prati ga nisko samopoštovanje – Imate osjećaj da nikad niste dovoljno dobri.
• Stvara napetost u odnosima – Ako svoje visoke standarde prenosite na druge.
• Zdravlje gura u drugi plan – Stalan pritisak na izvedbu vodi hroničnom stresu koji se odražava na zdravlje.
• Paralizira strahom od neuspjeha – Ako znate da ishod vjerovatno neće biti 100%, radije ne poduzimate ništa i ostajete na mjestu.

Možda ste do sada svoju želju za perfekcijom doživljavali kao vrlinu. Ali u stvarnosti, perfekcionizam donosi više problema i troši vaše mentalno blagostanje.

Test koji otkriva da li ste upali u zamku perfekcionizma

Vjerovatno već naslućujete da je i perfekcionizam vaša tema. Ali je li njegov nivo zaista nezdrav? Uradimo kratki test.

TEST perfekcionizma: odgovorite iskreno s DA/NE

1. Imam osjećaj da, ako nešto ne uradim savršeno, to je neuspjeh.
2. Kada završim zadatak, odmah gledam šta je moglo biti bolje umjesto da se pohvalim.
3. Često odgađam zadatke čekajući „savršeni” trenutak da krenem – kad budem imao/la bolju ideju, više kreativnog raspoloženja itd.
4. Osjećam krivicu kada pogriješim, čak i ako je greška mala i vjerovatno neprimjetna.
5. Kada delegiram posao, imam potrebu provjeravati i ispravljati tuđi rad. Najradije bih sve uradio/la sam/a. Ionako to najbolje radim.
6. Ne mogu se odmoriti dok kuća nije sređena, ručak skuhan i sve spremno. Imam osjećaj da bih stalno trebao/la biti „produktivan/na”.
7. Novi, veći izazovi me plaše i često ih radije izbjegnem. Strah me da neću uraditi onako dobro kako želim.
8. Na zadacima često radim mnogo duže nego što je potrebno – uvijek tražim šta da poboljšam.
9. Plaši me da će me drugi osuđivati ako sve nije savršeno.

Što ste više puta odgovorili DA, to je izraženiji Vaš perfekcionizam. Prema studijama, nivo perfekcionizma – posebno među mladima – značajno je porastao od 1989. godine. Ima nas više nego dovoljno. Najveći porast bilježi se kod socijalno propisanog perfekcionizma, dakle pritiska da budemo savršeni koji prepoznajemo iz okoline i medija. Ali, želimo li zaista živjeti pod tim pritiskom?

Postoji lijek i za perfekcionizam

1. Prihvatite činjenicu da perfekcija ne postoji

Društveni ideali ljepote ili uspjeha stalno se mijenjaju — od renesansnih oblina do današnje opsesije vitkošću. Osim toga, „savršeno” izgleda drugačije za svaku osobu. Trudite se da se manje upoređujete s drugima i da manje obraćate pažnju na to šta misle o vama.

2. Promijenite pogled na greške

Greške i padovi NISU dokaz neuspjeha, nego prilike za napredak. Posmatrajte ih kao sastavni dio procesa. Znate li da su prva dva albuma Shakire bila komercijalni neuspjeh? Nije to doživjela kao kraj, niti se obeshrabrila. Tek ju je treći album katapultirao na međunarodnu scenu. Normalno je biti nesavršen i griješiti — dopustite sebi greške.

3. Shvatite da se drugi ne bave vama onoliko koliko mislite

Teška istina koja donosi veliko olakšanje: često smo uvjereni da nas drugi stalno procjenjuju i prate svaku grešku. Tajna je u tome da se ljudi ponajviše bave sobom i svojim brigama. Velika većina neće ni primijetiti da vam tašna i cipele nisu usklađene, niti ih zanima što ste prazničnu dekoraciju kupili, a niste je sami izradili.

4. Postavite dostižne ciljeve i pravite realne liste obaveza

Najbolje bi bilo sve završiti odmah, uraditi savršeno i proslaviti uspjeh — ali ipak smo ljudi. U planiranje uključite odmor i imajte na umu da svako ima svoj ritam. Knjigu koja osvaja književnu nagradu možete napisati i u pedesetim. Smanjite pritisak i fokusirajte se sada, recimo, na pisanje prvog poglavlja. Ne zaboravite da proslavite svaki mali korak naprijed!

5. Ne, zaista ne morate udovoljiti svima

Perfekcionizam često ide ruku pod ruku s udovoljavanjem drugima — potrebom da se svima svidimo. Nerijetko i proizlazi iz toga. Ako ste pohvale kod kuće dobijali samo za postignuća ili ispunjena očekivanja, možda ste razvili uvjerenje: „Moram biti savršen/a da bi me voljeli.”

Onda govorite „da” na sve, stalno ste dostupni, radite više nego što treba i skrivate slabosti.
Kako izaći iz tog kruga? Ključ je naučiti reći NE, prihvatiti vlastite nesavršenosti i shvatiti da naša vrijednost ne zavisi od tuđeg mišljenja.

6. Odredite trenutak kada je „dovoljno”

Znate onaj osjećaj kada na zadatku koji je trebao trajati sat vremena provedete pola dana jer stalno nešto „dorađujete”? To je gubitak vremena. Unaprijed postavite prag „dovoljno dobro”. To može biti vremensko ograničenje ili kratka lista ključnih tačaka koje su zaista neophodne. Kada ih ispunite, sklonite ruke s zadatka i proglasite ga završenim. Savršeno često nije potrebno — dovoljno je da bude funkcionalno i smisleno.

7. Budite nježni prema sebi

Kao perfekcionisti znamo biti vrlo strogi prema vlastitim greškama, dok druge rado tješimo. Pokušajte sebe gledati očima najboljeg prijatelja. Kad uhvatite sebe u samokritici, pitajte se: „Bih li ovo rekao/la nekome koga volim?” Ako ne biste, promijenite riječi i recite sebi ono što biste rekli najboljem prijatelju.

8. Napravite prostor za radost i spontanost

Ponekad pomaže da nakratko „isključite glavu” i radite nešto bez cilja — apstraktno crtanje, slobodan ples ili kuhanje bez recepta. Takve aktivnosti uče nas da i nesavršene stvari mogu biti zabavne i vrijedne. Uz perfekcionistički um lako zaboravimo radost procesa — pokušajte je ponovo otkriti!