Podmukle bolesti koje dugo nemaju simptome

Neke bolesti su očite, ali neka stanja se razvijaju polako, pa osoba obično ne primijeti da se bolest pojavila sve dok ne bude prekasno. Zbog toga je važno redovno odlaziti na preglede i obavijestiti doktora odnosno doktoricu čak i o malim promjenama koje osjećate. 

 

Na šta treba obratiti posebnu pažnju:

 

Iako možda nećete primijetiti da se zbiva išta opasno, ako vam je razina vitamina D duže vrijeme ispod 30 ng/ml, to može pridonijeti razvoju srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, kao i multiple skleroze. 

 

Vitamin D pomaže i u apsorpciji kalcijuma, pa manjak loše utiče i na vaše kosti. Razine niže od 20 ng/ml mogu se smatrati manjkom. Srećom, provjera i nadoknada vitamina D su jednostavni. Ne bježite panično od sunca i vaše tijelo će stvoriti dovoljno vitamina D samo od sebe. Ako imate ozbiljan manjak, to možda treba da nadoknadite dodacima prehrani. Stanje ponovo provjerite za nekoliko mjeseci. 

 

Štitna žlijezda reguliše metabolizam i niz ključnih sistema i procesa. Kod nedovoljno aktivne štitne žlijezde ne proizvodi se dovoljno hormona (TSH) i tijelo ne funkcioniše ispravno. Simptomi hipotireoze, kao što su umor i netolerancija na hladnoću, lako se mogu previdjeti jer su suptilni i mogu se pojaviti postupno. Usporena štitnjača može dovesti do debljanja, bolesti srca, visokog holesterola, neplodnosti, depresije i oštećenja živaca. Sumnjate li na ovo stanje, provjerite razine TSH u krvi. Na redovne preglede treba krenuti u dobi od 35 godina, a na kontrolu idite svakih pet godina. 

 

Ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina koji probavlja glukozu, razvija se dijabetes. On se često javlja postupno jer se proizvodnja inzulina u gušterači usporava. "Možete imati dijabetes godinama, a to ne znati", kaže dr Melina Jampolis, internistica i autorica knjige The Calendar Diet. Dijabetes može oštetiti oči, srce, bubrege i živčane završetke. Od juna 2009. doktori najviše preporučuju test A1C, koji mjeri prosječni nivo glukoze u krvnom sistemu tokom prethodnih nekoliko mjeseci iz uzorka krvi i bez potrebe da gladujete prije testa. Ako ste pretili ili imate istoriju dijabetesa u porodici, pobrinite se da prvo testiranje obavite s 45 godina. 

 

Zbog starenja i faktora rizika kao što su istorija bolesti u porodici i prekomjerna tjelesna težina, pritisak krvi na zidove arterija može postati prevelik. To na kraju dovodi do hipertenzije. Eventualne komplikacije uključuju srčani udar, moždani udar i bolesti bubrega. "Kao kardiologinja znam da osoba može imati asimptomatske hipertenzije godinama prije dijagnoze", kaže dr Melissa Kong te dodaje: "To naglašava važnost godišnjih sistematskih pregleda, čak i ako se osjećate zdravo." Imajte na umu da je normalan pritisak oko 120/80 mmHg. 

 

Bilo zbog loše prehrane ili genetike, povišene razine lošeg holesterola u krvi mogu začepiti arterije, što dovodi do lošeg protoka krvi u vitalne organe, kao što su srce i mozak. To može izazvati srčani udar ili moždani udar, kaže kardiologinja dr Sara Collins. "Osim toga, visok nivo holesterola i hipertenzija su faktori rizika za bolesti srca, što ubija više žena nego sljedeća tri uzroka smrti u kombinaciji." 

 

Ipak, visok nivo holesterola ne može se osjetiti. Otiđite zato na rutinski pregled krvi. Ako je holesterol visok, vjerovatno će vam biti preporučene vježbe i promjena načina prehrane kao početno liječenje, a zatim će vas naručiti na kontrolni test. Kod opasnijih nivoa propisaće vam i lijekove. 

 

Fibromialgija je hronično stanje ili bolni sindrom koji karakterizuje bol u mišićima, ligamentima i tetivama praćen umorom. Karakteristične su i određene tačke u tijelu koje su vrlo bolne na dodir. Većina osoba osjeća umjeren do jak umor, ima smetnje spavanja, osjetljiva je na dodir, svjetlo i zvuk te ima kognitivne smetnje. Mnogi pojedinci pate i od preklapajućih komorbidnih stanja, kao što su sindrom iritabilnog crijeva, lupus i artritis. 

 

Ali fibromialgiju je teško dijagnostikovati jer ne postoji test za ovaj poremećaj. Do dijagnoze se dolazi isključivanjem drugih mogućih bolesti, tako da mogu proći godine prije nego što saznate u čemu je problem. Iako fibromialgija nije opasna po život, tu je trošak zbog nedovoljne učinkovitosti i mentalni pritisak. Faktori rizika uključuju pojavu bolesti u porodici, prisutnost reumatskih bolesti ili zaraznih bolesti, kao što je Lymova, te neki traumatski događaj, kao što je saobraćajna nesreća. 

 

Kako se broj crvenih krvnih zrnaca polako smanjuje, javljaju se suptilni simptomi, poput umora. Budući da crvena krvna zrnca prenose kiseonik, ovaj nedostatak kiseonika može oštetiti organe i povećati rizik za srčani udar. Otiđite na doktorski pregled ako ste često umorni, pogotovo ako imate teške menstruacije ili crijevni poremećaj, poput Crohnove bolesti ili celijakije. Doktor/ica će provjeriti krv i preporučiti terapiju.