Živimo sve duže, a možemo – još duže!

by | 10 Marta, 2019

Prosječan životni vijek 1950. godine bio je samo 46 godina. Do 2015. godine, taj broj premašio je 71. Iako na globalnom nivou ljudi sve duže žive, među uzrocima smrti su i faktori na koje se može uticati. Tako bi uz adekvatnu preventivu, demografska slika svijeta, u smislu očekivanog trajanja života, bila još bolja.

Statistika kaže da smrt zbog terorizma, rata i prirodnih katastrofa čini manje od 0,5 odsto svih smrtnih slučajeva na svijetu. S druge strane, širom planete, ljudi i dalje umiru jako mladi iz razloga koji se mogu spriječiti. Priča o tome, sa koliko godina ljudi umiru, zapravo je priča o tome kako umiru i kako su se ti razlozi mijenjali protokom vremena.

Oko 56 miliona ljudi u svijetu umrlo je 2017. godine. To je 10 miliona više nego u 1990. godini, jer se globalna populacija povećala, prenosi BBC.

Više od 70 odsto ljudi umre od hroničnih bolesti među kojima su najviše zastupljene kardiovaskularne bolesti, odgovorne za svaku treću smrt. Drugi vodeći uzrok je kancer koji izazove jedan od šest smrtnih slučajeva.

Ostale bolesti kao što su dijabetes, respiratorna oboljenja i demencija, takođe su na vrhu liste.

Smrt bebe u prvih 28 dana života, pogodila je 1,8 miliona novorođenčadi u 2017. godini. Učestalost navedenih smrtnih slučajeva varira od države do države. U Japanu, manje od jedne bebe na njih 1.000, umre u prvih 28 dana života, u poređenju sa nešto manje od jedne bebe na njih 20 u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta, prenio je podatke Ujedinjenih nacija i Svjetske banke BBC.

Oko 1,6 miliona ljudi umrlo je od bolesti povezanih sa dijarejom u 2017. godini, što ju je svrstalo u prvih deset uzroka smrti. U nekim zemljama, takve bolesti su vodeći ubica.

Saobraćajne nesreće nose živote i u bogatim i u siromašnim društvima

Impozantan je broj ljudi koji umiru od uzroka koji se mogu spriječiti. Među uzrocima smrti na koje se može uticati su saobraćajne nesreće koje su, i u bogatim i u siromašnim zemljama, tokom 2017. godine oduzele oko 1,2 miliona života.

Inače, dok su brojne države sa visokim standardom posljednjih decenija zabilježile značajan pad broja smrtnih slučajeva u saobraćaju, na globalnom nivou, taj broj ostaje isti.

U međuvremenu, skoro dvostruko više ljudi širom svijeta umrlo je zbog ubistva ili samoubistva. U Velikoj Britaniji, smrtnost od samoubistava bila je 16 puta veća; ona je vodeći uzrok smrti kod muškaraca starosti od 20 do 40 godina.

Zarazne bolesti nisu među najopasnijim uzrocima skraćenja života

Kada je reč o zaraznim bolestima, one su u prošlosti bile veća opasnost za ljude nego danas. Godine 1990, jedna od tri smrti bila je rezultat zaraznih bolesti a do 2017. godine – jedan od pet smrtnih slučajeva.

Djeca su posebno osjetljiva na zarazne bolesti. U 19. vijeku na primjer, svako treće dijete na svijetu umrlo je prije navršene pete godine života. Stopa smrtnosti djece je od tada značajno opala zahvaljujući vakcinama i poboljšanju higijene, ishrane, zdravstvene zaštite i pristupu čistoj vodi.

Smrt djece u bogatim zemljama sada je relativno rijetka, dok najsiromašnije regije i danas imaju visoke stope smrtnosti djece.

Zloupotreba droga kao značajan faktor

Međutim, čak i u najbogatijim zemljama, ne bilježi se kontinuirani napredak u smislu produžetka života. Očekivano trajanje života u SAD je neznatno opalo u proteklih nekoliko godina, uglavnom kao rezultat korištenja droge.

Isto tako, u deset država svijeta, uključujući i SAD, postoji veća vjerovatnoća da će mlada žena umrijeti tokom ili neposredno poslije porođaja nego što je bila u vrijeme kada su se porađale njihove majke.

Na kraju, aktuelna slika o smrtnosti na globalnom nivou je ipak pozitivna. Živimo duže, a manje ljudi, naročito djeca, umire od uzroka koji se mogu spriječiti.

Dalja poboljšanja u domenu higijene, ishrane, vakcinacije, očuvanja mentalnog zdravlja, sigurnosnih mjera i osnovne zdravstvene zaštite su ključna za dalji napredak.

Drastično smanjena smrtnost od bolesti povezanih sa HIV-om

Među uzrocima smrti koji se mogu prevenirati je i HIV virus. Epidemija se, osamdesetih godina prošlog vijeka, osjetila u svim regionima svijeta, ali najznačajniji uticaj na životni vijek bio je u podsaharskoj Africi.

Prema statističkim podacima, kombinacija antiretrovirusne terapije, tretmana i edukacije o prevenciji, omogućila je da se smrtnost od bolesti povezanih sa HIV-om na globalnom nivou, u posljednjoj deceniji prepolovila.

U odnosu na dva miliona smrtnih slučajeva od side, sada godišnje umre milion ljudi.

Izvor: rts.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.