Kako se hranim: Ivana Macanović

Gošća rubrike Kako se hranim je Ivana Macanović, uspješna bh. atletičarka, koja kaže da je nutritivno bogata i izbalansirana ishrana ključ zdravog i kvalitetnog života. 

Ivana obožava da kuha i kombinuje zdrave namirice. Ipak, ova uspješna sportistkinja i influenserica, dodaje da se zdrave navike ne usvajaju preko noći – već “korak po korak” kako bismo izbjegli preopterećenost svim “pravilima” koje zdrava ishrana ima.

Kako se hranim: Ivana Macanović

“Pravilna ishrana može da bude veoma fleksibilna i ima prostora za sve namirnice. Svi nutrijenti se mogu pokriti iz više različitih izvora. Ako vam neka namirnica ne odgovara iz bilo kojeg razloga, ne morate je jesti”, kaže ona.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ивана Мацановић (@ivana_macanovic)

Kako izgleda jedan tvoj dan kada je ishrana u pitanju?

Doručak: zobene pahuljice, sojino mlijeko, chia sjemenke, banana, borovnice, kikiriki puter (cijeđena narandža). Užina: banana i bademi. Ručak: sendvič sa ćuretinom, hljeb (integralni, pšenični), zelena salata, paradajz. Kaša od jabuka, nezaslađena, sremski sir. Užina: rižini krekreri s bananom i kikiriki puterom. Večera: piletina s povrćem (brokula, mrkva, karfiol, tikvica) zelena salata i cherry paradajz.

Pročitajte i… Kako se hranim: Nevena Pandža

Koliko je za vrhunske rezultate u sportu važan trening, a koliko ishrana?

Mnogi smatraju da je nemoguće istovremeno održati zdravlje organizma i takmičiti se na vrhunskom nivou. Međutim, sportisti koji su naučili da očuvaju svoje zdravlje, dok su na vrhuncu takmičarskih sposobnosti, skoro uvijek su imali dugotrajnu sportsku karijeru, znatno su poboljšali svoja sportska postignuća i smanjili rizik od pojave hroničnih oboljenja. Ukoliko se sportista pridržava pravilnog obrasca ishrane, to mu može pomoći da očuva svoje zdravlje, dok istovremeno napreže svoj organizam do krajnjih granica izdržljivosti. Postoji velika količina pogrešnih informacija o strategijama za postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Čak i običan laik ne mora mnogo da traži da bi pronašao razne “fantastične” nutritivne proizvode koji se reklamiraju idejom da njihov unos poboljšava sportska postignuća. Problem je tendencija mladih sportista da trenažnim programima i sportskim suplementima prebrzo poboljšavaju svoja sportska postignuća, pomoću kojih pokušavaju da dostignu režim visokoutreniranih profesionalaca. To je formula koja vodi u sigurnu propast, što za posljedicu može da ima povrede usljed pretreniranosti, neuhranjenost i psihički stres – a sve to ima potencijal da talentovane mlade sportiste isključi iz sporta. Ukoliko se sportisti  budu pridržavali adekvatnog trenažnog režima i programa ishrane, vjerovatno će biti zdravi i uspješni. Fizička aktivnost i bavljenje sportom može i treba, a obično i vodi divnim dostignućima.

Imaš li vremena za kuhanje i voliš li da pripremaš jelo?

Obožavam kuhati. Nutritivno bogata i izbalansirana ishrana ključ je zdravog i kvalitetnog života. Veoma je važno da što više zdravih obroka pripremate sami, te da kombinujete zdrave namirnice. Činjenica je da priprema obroka za posao, školu ili fakultet ne oduzima previše vremena, kao i da je potrebno samo da steknete naviku pripreme obroka ranije.

Pročitajte i… Zašto jedemo i kada nismo gladni?

Postoji li hrana koju nikada ne jedeš? Koja?

Postoji, izbjegavam rafinisani šećer. To je aditiv koji se najčešće dodaje u različite proizvode i krije se gotovo svuda. Većina ljudi jede rafinisani šećer, čak od ranog jutra. S obzirom na to da mnogi nisu upoznati sa pravilnim čitanjem deklaracija, često nisu ni svjesni koliko se zapravo ovog otrovnog sastojka nalazi u proizvodima koje svakodnevno koriste. Za šećer je karakteristično da naglo podiže nivo glukoze u krvi, u prvom mahu pruža nalet energije, ali odmah nakon toga nalgo spušta nivo glukoze u krvi, što uzrokuje umor, ali i još veću žudnju za šećerom. Takođe, uništava i zube, uzrokuje gojaznost, demenciju, cirozu jetre, srčani i moždani udar, kao i sve vrste karcinoma. Trebamo znati razliku između prirodnih šećera (poput laktoze u mlijeku ili fruktoze u voću) i dodatih rafnisanih šećera, poput visokofruktoznog kukuruznog sirupa (VFKS). Međutim, razlika i te kako postoji.
Naime, prirodni šećeri su zdravi šećeri i drugačije ih zovemo nerafinisanim ugljenim hidratima, dok je VFKS kancerogen.

Zdrave alternative su:
– Jedite voće da bi vaše tijelo naviklo na prirodno slatki ukus.
– Jedite slatko povrće poput kukuruza, batata, šargarepe i bundeve.
– Pijte vodu umjesto gaziranih sokova, a najbolja alternativa njima su svježi cijeđeni voćni sokovi.
– U toku kuhanja i spremanja kolača, torti ili nekih drugih poslastica koristite prirodne zaslađivače.

Isključivanjem rafinisanih šećera stabilizovaćete tjelesnu težinu, uspostaviti pravilan rad probavnog sistema, imaćete više energije, koža će vam biti zdravija i ljepša.