Brz i kratak doručak: Donosimo recept za savršeni smoothie od zmajevog voća
Berina Kapa naša je food kolumnistica koja na jedinstven način predstavlja recepte koje sama kreira vodeći se planom ishrane za autoimunu bolest s ...
Hrana za gene – studija otkriva povezanost ishrane i ekspresije gena
Uticaj ishrane na naše zdravlje ni za koga više nije tajna. Međutim, nedavna istraživanja potvrđuju još veću ulogu hrane u našem organizmu. Dokazano je da hrana direktno utiče na naše gene. Istraživanja na Norveškom univerzitetu nauka i tehnologije potvrđuju da postoji čvrsta veza između naše ishrane i ekspresije gena.
Zdravlje zavisi od gena
Svaki živi organizam u svojim ćelijama sadrži molekule DNK, ili takozvane nosioce genetskih informacija.
DNK se, zajedno s na njemu poredanim genima, prenosi s roditelja na potomstvo, što znači da su geni nosioci nasljednih osobina svakog živog organizma.
Geni određuju ne samo naš izgled, vrstu metabolizma i grupu krvi – oni prenose i mnoge druge važne informacije o zdravlju.
Svaki gen nosi upute za stvaranje proteina. Proteini su neophodni građevni elementi našeg organizma – kontrolišu njegov rast, pravilno funkcioniranje i zdravlje.
Proteini se koriste za stvaranje i obnavljanje tkiva, za proizvodnju enzima i hormona, za izgradnju kostiju, mišića, kože, krvi i hrskavice.
Proces, u kojem se informacija iz gena koristi za stvaranje proteina, naziva se ekspresijom gena.
Geni sadrže i informacije o bolestima koje su imali naši preci, stvarajući predispozicije za razvoj određenih bolesti, koje se mogu, ali i ne moraju manifestovati tokom života.
Najnovija istraživanja pokazuju da ishranom možemo umanjiti genetske predispozicije za razvoj bolesti.
DNK može da se mijenja
Kako već znamo, neke ljudske bolesti nastaju zbog mutacije DNK. Ali, malo ko zna da mnoge bolesti nastaju kada se geni “uključuju” i “isključuju”.
Postoji na hiljade gena u našem tijelu, ali nisu svi oni aktivni. Naučnici su istražili koji faktori kontrolišu aktivnost gena i potvrdili da je hrana – jedan od najvažnijih.
Imamo snažne dokaze toga da nutrijenti mogu da mijenjaju DNK.
– profesor Ian Johnson (Institute of Food Research).
Istraživanja su dokazala i činjenicu da dijeta majke utiče na DNK njenih potomaka.
Samo zamislite: hrana, koju jedete sada, odrediće zdravlje Vaše djece i Vaših unuka. Zapanjujuće, zar ne?
Umjerenost u svemu je bitna
Prema rezultatima istraživanja, umjerenost u svemu je ključ zdravlja. To se odnosi kako na kvalitet, tako i količinu nutrijenata koje unosimo. O tome da je u svemu potrebna umjerenost govorile su još drevne medicinske tradicije poput Ayurvede i kineske medicine.
Izgleda da smo u modernom svijetu na to pomalo zaboravili. No, najnovija istraživanja nas ponovo podsjećaju na drevnu mudrost: u svemu je potrebna zlatna sredina.
Naprimjer, pokazalo se da pretjerani unos ugljikohidrata – koji je postao uobičajen u našem “fast-food” društvu – ima razoran učinak na DNK.
Prekomjeran unos ugljikohidrata može da aktivira gene koji su odgovorni za razvoj mnogih bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih žila, Alzheimerove bolesti te nekolikih vrsta raka.
Zdrava dijeta ne bi trebala sadržavati više od 30% ugljikohidrata (ili 40% kalorija) u svakom obroku. U protivnom, stimulišemo naše gene da pokreću bolesti u organizmu. – profesor Berit Johansen (Norveški univerzitet nauka i tehnologije).
Ako biste pitali Vaše gene koja je hrana najbolja za Vaša zdravlje, odgovorili bi Vam: "Vaša prehrana bi trebala da sadržava trećinu proteina, trećinu masti i trećinu ugljikohidrata".
Nevjerovatna je činjenica da dijeta prosječnog modernog čovjeka sadrži 65% ugljikohidrata! Većina njih dolazi iz brze hrane. Nije ni čudo da broj bolesnih ljudi u svijetu stalno raste.
Manji obroci su bolji za zdravlje
U istraživanjima se takođe pokazalo da manji i češći obroci imaju bolji učinak na naše zdravlje nego 2-3 obilna obroka dnevno.
Preporučuje se da dnevno jedete šest manjih uravnoteženih obroka.
Zdrave masti su bitne za zdravlje naših gena
Prof. Johansen takođe naglašava važnost unosa zdravih masti. Preporučuje da u potpunosti izbjegavamo zasićene masti životinjskog porijekla i dajemo prednost mononezasićenim i polinezasićenim mastima biljnog porijekla.
Maslinovo, suncokretovo, susamovo te laneno ulje su odličan izvor zdravih masnoća.
Ohrabrujuća vijest za one koji jedu nezdravo
Za one među nama koji jedu nezdravo, Johansen ima ohrabrujuću vijest: "Potrebno je samo 6 dana dijete da bi se ekspresija gena kod svakog ispitanika promijenila".
Dakle, započeti nije teško – pozitivne promjene ćete osjetiti relativno brzo. Ali, ako zaista želite da budete zdravi, trebate se pravilno hraniti cijeli Vaš život.
Nutrigenomika je budućnost medicine
O važnosti zdrave prehrane te poremećajima u organizmu zbog nepravilnog kombinovanja namirnica znamo još iz Ayurvede.
Došlo je vrijeme da moderna medicina naučno dokaže i počne primjenjivati ove činjenice.
Nutrigenomika, nauka o ishrani i genima, daje nadu da će se uskoro svijet medicine promijeniti.
