Noćni rad loše utiče na zdravlje!

U novoj studiji Univerziteta Prinston između sedam i 15 posto radne snage industrijalizovanih zemalja je uključeno u nekakvu vrstu noćnog rada, i to uprkos dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje čovjeka.

Stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Univerzitetu u Oxfordu Russell Foster ističe kako je glavni problem naš unutrašnji biološki sat, a on je namješten na vanjski svijet, tj. na izlaganje ciklusima tame i svjetla, prenose mediji.

On objašnjava mehanizme djelovanja biološkog sata na ljude i tvrdi kako njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam.

“Stres onda povećava nivo šećera u krvi i krvni pritisak, upravo zato što se organizam priprema da odgovori na potencijalnu prijetnju, koja zapravo ne postoji – jer mi smo samo na poslu”, napominje Foster.

Povišen nivo stresa može dovesti čak i do kardiovaskularnih bolesti ili poremećaja metabolizma poput dijabetesa tipa 2. Stres takođe otežava rad imunološkog sistema, a to je dobar temelj za veće stope raka debelog crijeva ili raka dojke, tvrde naučnici.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je klasifikovala noćni rad kao mogući uzročnik raka. To su posljedice dugoročne naravi, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najviše vidljiv je umor, zbog čega se informacije ne primaju na ispravan način, društveni signali se pogrešno interpretiraju te se gubi mogućnost empatije.

Radnici u smjenama takođe pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u sukobu s biološkim ritmovima.

Dodatno tome, kao što svaka osoba koja je radila noćne smjene zna, nakon njih nije sasvim lako da maknu prste od nezdrave hrane. Postoje studije koje kažu kako se konzumacija ugljenih hidrata penje za 35 do 40 posto nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećanog nivoa mona grelina koji je tu da reguliše našu glad.

Upravo on nas čini gladnima i podstiče na konzumaciju šećera i ugljenih hidrata, napominje se.

Osim sve češćih zdravstvenih pregleda, radnici koji moraju da rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i poremećaja metabolizma poput dijabetesa trebali nadohvat ruke imati nekakvu zdravu hranu, prije svega voće.

Marco Hafner s istraživačkog instituta Rand Europe tvrdi kako vlade sve više postaju svjesne tog velikog problema pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom.

IZVOR: KLIX.BA