Žensko zdravlje: Kako se suočiti s menopauzom?

Žensko zdravlje: Kako se suočiti s menopauzom?

SHARE

Promjene posle 40. godine i završetak reproduktivnog perioda znače novo poglavlje u životu, a ne njegov kraj. Žene često odbijaju da javno govore o promjenama u prelaznom dobu. O temi se priča potajno, sa stidom i uz mišljenje da žena kroz taj period mora da prođe sama. Žensko pravo i cilj (u bilo kom dobu života, pa i u ovom) treba da budu zadovoljstvo i sreća, kakve god se promjene dešavale.

Foto: Guliver/Thinkstock

Nedovoljno mlada i privlačna? Menopauza ne označava ni jedno, ni drugo, već samo promjenu koju bi trebalo da prihvatite. Označava novo poglavlje u životu u kome žena ima prava da se osjeća dobro, da i dalje bude lijepa, ambiciozna, jednostavno drugačija.

Promjene koje žene doživljavaju oko 40. godine povezane su prvenstveno sa hormonima, tačnije, sa kolebanjem nivoa estrogena. Moglo bi se reći da je estrogen najvećim dijelom kriv za promjene koje se dešavaju u menopauzi, budući da ih uzrokuje njegovo manje lučenje. Kod promjena je najvažnije uočiti ih i ne paničiti.

Perimenopauza je period koji prethodi menopauzi, a karakterišu je psihosomatske promjene različitog intenziteta, koje utiču na rad jajnika. Jedan od najznačajnijih simptoma je neredovan menstrualni ciklus, što se dešava u prosjeku četiri godine prije menopauze. Trajan izostanak ciklusa je (oko godinu dana) ukazuje na početak menopauze. Vazomotorni simptomi ispoljavaju se najčešće u vidu valunga, noćnog preznojavanja i ubrzanog pulsa.

Nedostatak estrogena u menopauzi često uzrokuje poremećaje spavanja, nesanicu (insomnija) i neraspoloženje (ili čak depresija). Česti psihički poremećaju koji se javljaju u ovom periodu su anksioznost, gubitak koncentracije i libida, razdražljivost.

Promjene koje koža i sluzokoža trpe su takođe povezane sa padom nivoa estrogena, zato što koža sadrži estrogen receptore. Sa tanjenjem i atrofijom epiderma, posebno na dijelovima koji su često izloženi suncu, dolazi do vidnog oštećenja kože i kidanje kolagenskih i elastičnih vlakana. Tada je jedna od posljedica povećanje maljavosti i to na licu.

Kardiovaskularni sistem je pod većim rizikom od nastanka oboljenja tokom menopauze. Naime, visok nivo estrogena smanjuje rizik od ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Stoga se pored svega navedenog, sa ulaskom u menopauzu mogu javiti i bolovi u kostima, mišićima i zglobovima, kao i osjećaj ukočenosti cijelog tijela.

Žene su u ovom periodu podložnije gojenju, posebno nakupljanju visceralne masnoće (koja obavija unutrašnje organe) i usporavanju metabolizma.

Šta treba da učinite?

Posjeta lekaru može biti od velikog značaja. Tom prilikom treba obaviti sistematski pregled, koje će obuhvatiti hormonsku analizu, analizu krvne slike, internistički i ginekološki pregled. Na osnovu svih rezultata ljekar će procijeniti vaše zdravstveno stanje i dati vam preporuku kako ubuduće da se ponašate kako bi očuvali zdravlje.

Zdrav način života, dobre navike i optimizam takođe su od velikog značaja. Količinu alkohola i cigareta, naravno, treba svesti na minimum ili ih se riješiti zauvijek. Neophodno je da uključite umjerenu fizičku aktivnost (pilates, plivanje, šetnja), kao i adekvatne dodatke ishrani u vidu vitamina i minerala.

IZVOR: NOVOSTI.RS

NEMA KOMENTARA

Ostavi komentar