Suho voće i orašasti plodovi – vrijeme je za zdrave grickalice

maj 4, 2021 Zdrava hrana

Grickalice su glavni "krivci" za gomilanje kilograma, ali niko još nije imun na njih. Međutim, uvijek možete one nezdrave zamijeniti zdravim i to u obliku suhog voća koje je vrlo ukusno i sigurno će vaš želudac "zavarati" onoliko koliko treba.

Voće i orašasti plodovi sadrže vrijedne pomlađujuće sastojke i zato ih obavezno već danas uvrstite u svoju svakodnevnu prehranu. Donosimo vam kratki vodič svih dobrih elemenata koji se nalaze u ovim zdravim grickalicama:

Antioksidanti su molekule polifenola i antocijana, što je biljna boja u ćelijskom soku tamnog voća i povrća, crvenog, narančastog, plavog i ljubičastog. Oni stabiliziraju i usporavaju procese starenja koje izazivaju omraženi slobodni radikali. To su, pak, nestabilne molekule odgovorne za starenje, a nastaju kao nusprodukt ‘disanja’ naših ćelija.

Vlakna su ostaci neprobavljivih dijelova biljke koji mehanički ubrzavaju probavu i eliminaciju toksina iz probavnog trakta. Zahvaljujući njima, organizam je čist, a koža blistava.

Mineralne soli su tvari koje nalazimo u zemlji, poput kalcija, željeza, magnezija, natrija, fosfora, kalija i sumpora, a važne su za funkcioniranje organizma. U slučaju njihovog nedostatka dolazi do vidnog slabljenja metaboličkih funkcija kože koja slabi i počinje pucati.

Oligoelementi ili mikroelementi, poput cinka, selena, mangana i bakra, potrebni su organizmu u vrlo malim količinama. Njihova uloga u našem metabolizmu ne razlikuje se previše od one mineralnih soli.

A kada vas uhvati “kriza” za jelom onda posegnite za ovim grickalicama:

Bademi – sadrže vlakna, antioksidativni vitamin E, masti i fenolne spojeve protuupalnih svojstava. Da zadovoljite dnevnu potrebu za tim hranjivim sastojcima, ne morate pretjerivati. Biće dovoljno da pojedete desetak svaki drugi dan.

Suhe marelice – imaju visok udio beta-karotena, prekursora vitamina A. Nisu na odmet ni njihova vlakna, vitamin C, likopen, željezo i bakar. Dnevno pojedite jednu do dvije s orašastim plodovima čije će masti potaknuti apsorpciju beta-karotena.

Ananas – tropska biljka nepristupačne vanjštine slatki je izvor vitamina C, folne kiseline, mangana i enzima bromelaina, iznimno cijenjenog među onima koji imaju probavnih problema. Jedite ga svježeg, termički neobrađenog.

Kivi – novozelandska voćka može se pohvaliti golemim količinama vitamina C, a ne oskudijeva ni vitaminom E, vlaknima, kalijem i polifenolima kakve nalazimo u čaju i crnoj čokoladi. Svake sedmice konzumirajte dva-tri kivija.

Borovnice – bile svježe ili smrznute, bogate su antioksidantima, beta-karotenom, vitaminima C i E, flavonoidima i antocijanom, plavim pigmentom koji ih štiti od ultraljubičastog zračenja. Pojedite ih šaku na dan, oskudijevaju kalorijama.

Suhe šljive – čak i u poređenju s popularnim bobicama goji, domaće suhe šljive neprikosnovene su zvijezde antioksidativne hrane zbog polifenola, beta-karotena, vitamina E i vlakana. Svakog dana pojedite dvije-tri nakon ručka.

elle.hr

lithiumcloud/Getty Images via Guliver

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.